Foto Mateo Levak
Kružna ulica je oduvijek bila mjesto okupljanja mladih koji su u njoj vidjeli mjesto gdje mogu obitavati bez da im itko smeta. Kroz godine se nakupilo mnogo problema, a onda je stigao ovaj naš pokušaj da nešto napravimo i riješimo te probleme koji se tiču narušavanja javnog reda i mira, kaže jedan od pokretača projekta Marin Nižić
povezane vijesti
U našem gradu, pogotovo u njegovom centru, ne postoji mnogo prostora kao što je to Kružna ulica. Premda se nalazi tik uz Korzo, riječku žilu kucavicu, ovo nije lokacija od visokog značaja za širi sloj ljudi koji u Rijeci boravi ili ju svakodnevno posjećuje, ovo nije mjesto kroz kojeg se prolazi i u koji se dolazi bez neke konkretne namjere. No tko god bi pomislio da u ovom javnom, a opet skrovitom kantunu grada nema života i zbivanja, bio bi potpuno u krivu. I to više nego jednom.
Osim što uz Kont i Harteru već desetljećima predstavlja sinonim za alternativnu i urbanu kulturu, Kružna ulica dom je brojnih i raznolikih riječkih udruga i organizacija koje su se nedavno udružile sa zajedničkim ciljem – da promijene fizički izgled i sadržaj, percepciju i status prostora u kojem rade i žive. Kružna je ulica tijekom lipnja započela svoju transformaciju. Oko 70 volontera sudjelovalo je u njenom čišćenju, bojanju ceste i zidova u svježe i šarene tonove te postavljanju improviziranih posuda za biljke i sadnji stabala, grmova, cvijeća i začinskog bilja.
SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER
– Odabirali smo višegodišnja stabla i biljke koje dosad i nisu bile previše zastupljene u gradskom javnom prostoru, kao što su crveni javor, ginkgo, limun bergamot. One su posađene u 15 betonskih kanalizacijskih cijevi, znali smo da su ovdje ljudi koji će se o biljkama brinuti, svi zajedno smo odlučivali što ćemo saditi, pa i u koje motive bojati ulicu. To je jedna međugeneracijska priča, uključili smo penzionere, malu djecu, ali i mlade ljude, kaže Marin Nižić iz Urbanog separea, udruge koja je cijelu stvar potegnula i prijavila Riječkom programu lokalnog partnerstva Grada Rijeke.
Kad se ruke slože…
Ovim programom, namijenjenom sufinanciranju materijalnih troškova uređenja manjih javnih površina kroz projekte pokrenute od strane lokalnih inicijativa, prikupljeno je dvadesetak tisuća kuna. Sav je budžet bio namijenjen za kupnju posuda, biljaka, stolova, stolica, boje i ostalog materijala potrebnog za pretvaranje Kružne ulice u reprezentativan kutak grada.
Volontera i aktivista željnih rada na uljepšavanju ulice nije nedostajalo, dapače. Sudjelovali su gotovo svi njeni stanovnici – Udruga Ri Rock, Matica umirovljenika grada Rijeke, Društvo multiple skleroze PGŽ, Radio Roža, Regionalni info centar za mlade Rijeka, Galerija Studentskog kulturnog centra, uz pokojeg stanara te pomoć susjeda iz Sekcije mladih Društva arhitekata Rijeka i učenika Prve riječke hrvatske gimnazije. Radni sati prekidani su distrakcijama kao što su buvljak i projekcija filma, a u organizaciji cijelog programa pomoglo je i iskustvo u ovakvim zahvatima.
– Još 2018. godine u ulicu su postavljene drvene palete u kojima je bilo posađeno jestivo bilje. Tada su se i prvi puta udruge iz ulice okupile, ta je sadnja onda bila zamišljena kao privremena intervencija, a ove smo godine predložili novo i trajnije rješenje koje će ulicu činiti manje sivom, kaže naš sugovornik Marin. On dodaje kako se ekipa trudila što više komunicirati sa stanarima i susjedima, dajući im do znanja da udrugama jako puno znači briga o ovom prostoru, da ne žele stvarati probleme i da se Kružna ulica polako mijenja u odnosu na ono što je bila. U toj komunikaciji dogovoreno je da planirani namještaj ipak neće biti fiksan element u prostoru, stoga su nabavljene prijenosne stolice i stolovi, raspoređeni po udrugama koje ih spremaju po kraju svog radnog vremena.
Neželjeni WC
Budući da se ipak radi o javnoj imovini, ideja je da tko god u Kružnu svrati na marendu, razgovor ili odmor, može koristiti stolove i stolice.
– Kružna ulica je uvijek bila mjesto okupljanja mladih koji su u njoj vidjeli mjesto gdje mogu obitavati bez da im itko smeta. Kroz godine se nakupilo mnogo problema, a onda je stigao ovaj naš pokušaj da nešto napravimo i da riješimo probleme koji se tiču narušavanja javnog reda i mira. Uz klub Palach se inače vežu buka i skupina koja buku proizvodi, a ulica je takva kakva je – akustički nepovoljna za stanare što je njima, uglavnom starijim ljudima, stvaralo traume, govori Marin Nižić.
Međutim, stanari i članovi udruga na svakodnevnoj se razini susreću s još ozbiljnijim i žalosnijim problemima od buke. Vanja Kauzlarić iz Udruge Ri Rock, još jedne od lokomotiva projekta Kružna 2022., približio je ružne i negativne aspekte ulice, posebno njenog slijepog dijela kojeg pojedinci koriste ne kao javni prostor, već kao javni WC.
– Suočavali smo se i s provalama u Palach, napravljene su nam materijalne štete i pretrpili smo krađe, ali ono što je očito jest da ovaj prostor za neke ljude predstavlja svojevrsnu »sigurnu zonu« gdje se može mokriti, vršiti nuždu, bacati smeće, pa čak i ostavljati narkomanske igle. Voljeli bismo da ova ulica prestane biti javni WC i, iako moram pohvaliti ljude iz komunalnog redarstva i Čistoće koji situaciju dolaze evidentirati i očistiti i samostalno i na naš poziv, želimo da se gradske vlasti angažiraju u rješavanju tog problema koji ne postoji od jučer, ističe koordinator prostora pri udruzi zadužen za upravljanje OKC-om Palach.
Oživljavanjem ulice nastoje se privući drugačiji ljudi, a novim izgledom i sadržajem delinkventima dati do znanja da Kružna nije mjesto gdje se može raditi što se god hoće. Upravo iz tog su razloga riječki umirovljenici, polaznici radionica keramike kojih Ri Rock provodi zajedno s riječkom Maticom umirovljenika unutar europskog projekta Rigenerakcija, izradili strašljive maske koje će postaviti po ulici i vršitelje nedjela bar malo pokušati osvijestiti o tome što rade. Jednu od radioničkih grupa taman smo uhvatili dok su lijevale glinu, a voditeljica radionice Stanka Štefan kazala je kako su polaznici prepuni ideja, pa im ni zadatke ne treba davati.
– Te maske na našim radionicama izrađivali su bake i djedovi sa svojim unucima, to je bila njihova ideja. Njih ćemo objesit po prozorima i njihove oči će zasvijetliti u mraku. Mi stariji smo mislili da su maske malo strašne, ali djeca su nam rekla da takve moraju biti, da čovjek dok ovdje vrši nuždu zna da ga vrag gleda. Uživali smo radeći maske i svima nam je bilo izuzetno zabavno, kaže stručnjakinja za izradu keramike. Ako se pita polaznice, ove su radionice pun pogodak. Nekima služe kao psihoterapija, nekima kao pauza od svakodnevnih problema, a nekima pružaju mogućnost za prva kreativna ostvarenja u životu, čak i u starijoj životnoj dobi.
Zadovoljni penzići
Riječki su penzioneri itekako zadovoljni sa smjerom u kojem Kružna ulica ide, što nam potvrđuje i predsjednik riječke Matice umirovljenika Emil Baumgartner.
– Bili smo u projekt uređenja uključeni od početka, u konzultacije i u provedbu. Naši članovi su jako zadovoljni da je Kružna dobila novo lice, da smo joj dali novi život i nadam se da je ovo samo jedan početni zamašnjak. Puno bi nam značilo da posjetitelji Kružne paze na taj okoliš kao na svojih ruku djelo i zato nam je bilo važno da se mnogo ljudi uključi, jer se onda ljudi prema javnom prostoru ponašaju kao prema svojemu, smatra Baumgartner.
Pohvaljuje suradnju ostvarenu s mladim i entuzijastičnim pokretačima.
– Dečki su u naponu snage i kreativnog izričaja, mi smo tu da pružimo iskustvo. Trenutno razgovaramo o tome kako se nositi s neželjenim grafitima, nadam se da ćemo stvoriti još jedan kutak za ulične umjetnike pa da oni mogu pokazati svoje umijeće. Voljeli bismo da ulica bude puna života, radosti, druženja. Nedavno smo ovdje imali koncert Duška Jeličića i bilo je lijmeepo vidjeti pjesmu, ples i ljude koji su izašli na prozore i uživali u programu, zaključuje Baumgartner.
Podrška Grada
O aktualnim modelima podrške »grassroots« inicijativama za uređenje javnog prostora i razvoju mehanizama demokratskog odlučivanja na lokalnoj razini kontaktirali smo Grad Rijeku, koja gotovo 20 godina provodi Riječki program lokalnog partnerstva, kao i program Malih komunalnih akcija, čiji se natječaji za prijave i prijedloge građana prijavljuju na godišnjoj razini. Ovi programi omogućavaju neposredno sudjelovanje građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s Gradom u bržem i ekonomičnijem rješavanju potreba stanovnika, i to komunalnim radovima te uređenjem manjih javnih površina kao što su dječja igrališta, drvoredi, neuređene zelene površine ili manji divlji deponiji. U proces evaluacije i odabira projekata RPLP-a uključeno je peteročlano povjerenstvo, od kojih su dva člana imenovana iz reda predstavnika građana. Rijeka se nedavno uključila u međunarodnu inicijativu s ciljem osnivanja Skupštine građana – oblika demokracije u kojoj rasprava u okviru grupe nasumično odabranih osoba predstavlja ključnu komponentu procesa donošenja odluka. Uloga Skupštine građana bila bi temeljita analiza zadane teme, održavanje rasprava o raznim rješenjima, analiza pozitivnih i negativnih strana, a zatim i donošenje konačnih preporuka ili odluka, dok Grad trenutno razmatra ideju u kojoj bi riječka skupština raspravljala o unaprjeđenju sustava mjesne samouprave. Što se tiče nečistoće i neželjenih pojava u Kružnoj ulici, iz gradske uprave ističu kako je KD Čistoća svjesna spomenutih problema, stoga je uz redovito trosmjensko čišćenje te svakodnevno pranje organiziran i nadzor ulice u suradnji s Komunalnim redarstvom, te po potrebi s policijom. U sklopu projekta individualizacije javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, korisnici iz Kružne ulice dobit će mogućnost odlaganja otpada u individualizirane ukopane spremnike kojima će, uz pomoć elektroničkog ključa, jedini imati pristup, dok su dvije od tri posude za sitni komunalni otpad u ulici uklonjene za zahtjev građana zbog nepropisnog odlaganja otpada iz kućanstva i stvaranja neugodnih mirisa. Također, kada je riječ o izdašnijim ulaganjima u riječku infrastrukturu u Kružnoj ulici i ostatku centra grada, Grad Rijeka poziva vlasnike i suvlasnike građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline da se prijave na javni poziv za sufinanciranje obnove i sanacije pročelja. Na pitanje o mogućnostima popločavanja Kružne ulice, iz gradske uprave odgovaraju: – Uređenje partera u Kružnoj ulici otvara i pitanje rekonstrukcije infrastrukture, način prometnoga korištenja i slično, pa je potrebno sagledati različite aspekte i opseg potrebne rekonstrukcije. U svakom slučaju, potrebno je utvrditi prostorni opseg zahvata, program uređenja i potom pristupiti izradi projektne dokumentacije. |
Naši sugovornici odlučni su i složni u ideji da na dosad postignutom ne namjeravaju stati. Kroz naredne mjesece i godine na ovom mjestu žele posaditi još biljaka, još više obojati ulicu i dati joj dodatno umjetnički nabijen identitet. Planovi uključuju i uklanjanje grafita i farbanje vanjskog dijela prizemlja Palacha, a Vanja Kauzlarić u Kružnoj ulici vidi velik potencijal.
– Ulica i sada dovlači turiste, ovdje su se snimali spotovi i za Europsku prijestolnicu kulture i za političke kampanje, ulica je svima tu i tamo interesantna, ali mi ju pokušavamo napraviti zanimljivom tijekom cijele godine i dati joj bolji glas nego što ga trenutno ima, dodaje.
Slično razmišlja i Koni Žeželić iz Društva multiple skleroze PGŽ-a, također aktivnih i zadovoljnih članova inicijative sadnje i farbanja.
– Mi imamo fantastičnu poziciju, mislim da bi bilo odlično da ulicu uspijemo popločiti kao što je popločeno Korzo, pa možda postanemo i turistička atrakcija. Turisti već sada dolaze u značajnom broju, slikaju se ispred grafita, mi se nadamo da ćemo uspjeti obnoviti jedan mural, ali i ugraditi videonadzor jer se u ovoj ulici svašta događa dok nitko ne gleda, kaže administratorica Društva, također sipajući pohvale na račun volontera i Čistoće.
Upravo s namjerom rješavanja takvih problema održan je sastanak građana i predstavnika udruga na kojem su prezentirana konkretna rješenja za ulicu. Razgovoru su prisustvovali predstavnici Riječkog programa lokalnog partnerstva, gradskog odjela za komunalni sustav, kao i predstavnici Mjesnog odbora Školjić-Stari grad, a tijekom sastanka bilo je riječi o prijedlozima poput postavljanja spremnika za odlaganje otpada, instalacije vrata na ulazu u slijepi dio ulice te spomenutog videonadzora. Marin Nižić nada se da će ovakvom komunikacijom potaknuti i druge inicijative po gradu.
Nastojimo mijenjati percepciju javnog prostora
Marin Nižić iz udruge Urbani separe, koja je na sebe preuzela značajan dio formalnog i organizacijskog tereta revitalizacije Kružne ulice, predstavio nam je razloge koji su potakli njihov rad i načine na koje se nekolicina Riječanki i Riječana zauzima za često zanemarivane javne gradske lokacije. – Mi volimo reći da se bavimo javnim prostorom kroz kulturu i ostale sadržaje, a javni prostor ne može postojati bez ljudi i bez ljudi takav angažman nema smisla. Nas je malo u organizacijskom i produkcijskom timu udruge, ali zasad uspješno djelujemo kao kanal koji javnost okuplja i poziva na sudjelovanje, volontiranje i uređivanje prostora u kojem žive. Urbani separe radi na četiri lokacije u gradu, krenuli smo iz Hartere i Vodovodne ulice, zatim se bavimo Kružnom ulicom, Teslom tj. Klobučarićevim trgom i Škurinjama, a iduće godine nadamo proširiti naš djelokrug. Vjerujemo da su ova mjesta bitna u memoriji cijelog grada, kao što je prostor bivše tvornice papira ili Kružna ulica zbog Palacha, no oni imaju puno problema. Recimo, Klobučarićev trg čeka svoje rješenje već više od 20 godina, on ispred jedne od najvećih škola u Rijeci stoji samo kao krov betonske garaže, kaže Nižić. Ekipa iz Kružne ulice stoji čvrsto na zemlji, vrlo trezveno i odgovorno razmišljaju o mogućnostima i prednostima, ali i preprekama s kojima se njihovi pokušaji transformacije urbanog tkiva susreću. – Udrugama se lakše međusobno povezivati i surađivati nego što je to slučaj kod stanara, komunikacija i međusobna očekivanja su nam jednostavniji, budući da na slične načine radimo i inače. Često razgovaramo i s ljudima iz gradske uprave ili nekim drugim stručnjacima da iz različitih perspektiva diskutiramo o problemima i potencijalima određenih lokacija. Mi razumijemo da je ovo javni prostor koji zaslužuje bit uređen i na kojeg svi imamo pravo, no svjesni smo da se svašta može dogoditi u tom prostoru u trenucima kada mi nismo ovdje i da briga za prostor uključuje dugoročni proces mijenjanja percepcije u društvu. |
– Želimo konfliktne perspektive staviti u jedan krug i postići konstruktivnu raspravu. Takve razgovore želimo održavati po cijelom gradu, i na Kantridi, i na Vežici, i drugdje. Htjeli bismo pričati o tome da se ovakvim, ne previše skupim intervencijama može proširiti jedan način razmišljanja o javnim prostorima, ističe Nižić.
Vanja Kauzlarić dodaje kako se kroz cijelu godinu u Kružnoj ulici održavaju i planiraju brojni događaji, od buvljaka različite tematike, sajmova ploča, radionica, gastronomskih događaja, prezentacija knjiga, edukativnih sadržaja, predavanja o ekologiji i zdravlju, i naravno, glazbenim zbivanjima.
– U udruzi Ri rock se nadamo da ćemo moći nastaviti s korištenjem Palacha, trenutno čekamo raspisivanje gradskog natječaja za korištenje javnih prostora za potrebe kulture na kojeg ćemo se vjerojatno prijaviti. Programa i ideja imamo za izvoz, želimo da Palach i Kružna ulica ne budu samo mjesto za koncerte, nego i za kazališne predstave, sajmove i dnevni program, mjesto za kulturu i zajednicu, najavljuje Kauzlarić.
Participacija
Ovaj dvojac uvjeren je u snagu demokratske participacije od najnižih razina, stoga pozivaju na širenje i korištenje mehanizama koji uključuju široke skupine ljudi, pozdravljajući praksu kao što je Vijeće građana koje je kratkoročno zaživjelo u sklopu EPK.
– Smatramo da je na razini grada moguće raditi promjene odozdo, odnosno akcijama pokrenutima od samih organiziranih građana. Način odlučivanja kao što je to Vijeće građana pokazao su se brzim za provedbu i financiranje lokalnih inicijativa i voljeli bi da se takvo vijeće ponovno formira i uključi u primjerice Riječki program lokalnog partnerstva. Također, mjesni odbori bi trebali koristiti alate kojima raspolažu, kao što je sazivanje zbora građana za rješavanje problema lokalne zajednice i pokretanje civilnih akcija za poboljšanje života stanovnika riječkih kvartova. Promjena u gradu može biti pokrenuta iz jednog komadića zajednice, pa će se ti pozitivni primjeri preslikavati na cijeli grad, a potom i na druge gradove.
