VELIKI JUBILEJ

Čuvari izvornog starinskog kanta, tanca, nošnji i užanci. KUD Danica iz Pasjaka obilježio sto godina rada

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Na proslavi koja je obilovala folklorom i zvukovima harmonike, a bila je to prigoda i za promociju narodne nošnje te je otvorena i zanimljiva izložba, KUD Danica se potvrdio kao stogodišnji i neumorni čuvar bogate baštine kraja iz kojeg potječe



PASJAK – Pod motom »KUD Danica ipak i poslije 100 godina postoji i njeguje tradiciju koju su započeli naši stari«, u Pasjaku je održana rođendanska proslava koja je bila puno više od uobičajenog kulturnog zbivanja. Bila je to prilika za očuvanje bogate baštine vezane uz tradiciju i očuvanje jezika, povezivanje zajednice i odavanje počasti vrijednostima koje društvo njeguje već cijelo stoljeće. No, da bi se moglo shvatiti ogromnu ulogu koju je »Danica« odigrala u kulturno-prosvjetnom dijelu života stanovnika Krasa, ali i okolnog područja, trebalo se prisjetiti nekih trenutaka iz povijesti.


Kako se moglo saznati na proslavi koja je obilovala folklorom i zvukovima harmonike, a bila je to prigoda i za promociju narodne nošnje te je otvorena i zanimljiva izložba, prije početka Prvog svjetskog rata, na području Istre je postojalo 360 čitaonica, prosvjetnih društava i gospodarskih zadruga sa sjedištima u 150 različitih mjesta.


Buđenje nacionalne svijesti


– Val oduševljenja zahvaćao je i naše ljude u tadašnjem kotaru Volosko tako da su osnovane čitaonice u općinskim središtima, među kojima nama najbliže u Jelšanama 1864. godine te u Podgradu 1908., a istovremeno tu djeluju i kulturno-prosvjetna društva Sloga – Jelšane te Gorska vila – Podgrad. U tim društvima i čitaonicama odvijao se sav društveni život (uče se nove pjesme, glumi, pleše, svira), a programi su bili prožeti rodoljubljem koje je budilo nacionalnu svijest. Nakon toga, u razdoblju između dva svjetska rata, 1922. godine je u Julijskoj krajini (odnosno Istri i Slovenskom primorju, zajedno s Trsatom) djelovalo više od 500 prosvjetnih, fiskulturnih i dobrotvornih društava. Kad talijanske vlasti počinju postupno ukidati društva da bi okončale bujan društveni život u Istri, u Pasjaku se 1924. godine osniva Izobraževalno društvo Danica.





Osnivač je bio učitelj u školi Pasjak, Slavoj Makarovič rodom iz Jelšana, član političkog društva Edinost iz Trsta i Rudolf Prebilić rodom iz Pasjaka, član Sokolskog društva s Kantride s još nekoliko ljudi iz Pasjaka. Izobraževalno društvo Danica služilo je glazbenoj, dramskoj i jezičnoj izobrazbi te računanju. Imalo je tri sekcije: prosvjetnu, dramsku i tamburaški zbor. Prostorije su bile u privatnim kućama po selu, kod Šimanovih, Petrovih i Šorićovih. Iako su talijanske vlasti zatirale upotrebu hrvatskog i slovenskog jezika, domoljubi se uključuju u svestrani rad Društva. Prvi predsjednik bio je Milan Prebilić, gostioničar i trgovac iz Pasjaka. Prosvjetna sekcija imala je zadaću da omladinu uputi u osnove i dopune znanja materinjeg jezika i računanja. Sekciju je vodila učiteljica Marija Rubinić, rodom iz Mošćenica. Učitelj tamburaškog zbora bio je Slavoj Makarovič, kojemu se pridružio Rudolf Prebilić s Kantride, brat suosnivača Milana. Prvi javni nastup bio je u gostima kod Slovenskog prosvjetnog društva Sloga Jelšane 12. travnja 1925. godine. Iste godine, 25. kolovoza u Pasjaku (u korti Peretovi), dramska sekcija izvodi igrokaz »Ne zovi vraga«. Slijedili su još nastupi u Šapjanama, Podgradu, Materiji i Brgudu, naveli su iz KUD-a Danica.


Primjer mnogima


Završetak Drugog svjetskog rata označio je procvat »Danice« koja je u to vrijeme, 1945. godine, nosila ime Prosvjetno društvo »Stanko Spinčić«, a broj članova je narastao na više od 200. U prvoj poslijeratnoj upravi bili su Stanko Hrvatin, predsjednik, Mihael Surina, tajnik i voditelj dramske sekcije, Josip Sgomba, blagajnik, Branko Prebilić, voditelj recitatorske sekcije i Drago Hrvatin, voditelj zbora.
– Od 1954. godine društvo djeluje u sklopu Saveza kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske, pod nazivom KUD Pasjak – Pasjak.



Za koordinatora društva izabran je Milan Surina pod čijim vodstvom društvo doživljava svoj procvat. Osim dramske i pjevačke sekcije djeluju još čitaonica i obnovljen tamburaški zbor, koji vodi Mihael Surina (Kundin), a u sklopu društva organizirana je i čitaonica s 215 knjiga, koje se dva puta godišnje zamjenjuju u knjižnici u Matuljima. Na skupštini KUD-a 1973. donesen je novi statut prema kojemu Društvo dobiva staro ime »Danica« koje je nosilo još 1924. godine, dio je bogate povijesti ovog društva koje je bilo za primjer mnogima i nositelj kulturnog amaterizma na ovim prostorima. Folklorna sekcija je osnovana 1975. i do danas ostala čuvaricom izvornog starinskog »kanta i tanca«.


Međugranična suradnja


Za svoj uspješan rad Društvo je dobilo nekoliko značajnih priznanja, diploma, povelja i nagrada. Između ostalih Povelju prosvjetnog sabora Hrvatske (1974.), Zlatni grb Općine Opatija (1974.) te Nagradu komune Opatija (1983.) za postignuta ostvarenja na polju kulturnog amaterizma. Od novijih manifestacija, u Pasjaku se od 2007. do 2017. održavala manifestacija Z ramoniku po starinsku i bila primjer dobre hrvatsko-slovenske glazbene suradnje koja se nastavila i danas kada su Društvo preuzele mlađe snage i ovom proslavom odale počast starijima.