Foto: R. BRMALJ
Lanjski gubitak uvjetovan je troškovima povezanima s preuzimanjem Cluba Adriatic iz Baške Vode, a u prvih šest mjeseci 2020. ova tvrtka ima 32,78 milijuna kuna gubitka, što je povezano s lockdownom
povezane vijesti
CRIKVENICA – Glavna skupština Jadrana Crikvenica održana je jučer, te su usvojene točke dnevnog reda, uključujući i onu o gubitku iz poslovanja u 2019. godini u iznosu od 4,77 milijuna kuna. Gubitak bi trebao biti pokriven iz budućeg očekivanog dobitka, no tog dobitka zasad nema jer je u prvih šest mjeseci ove godine Jadran ostvario dodatnih 32,78 milijuna kuna gubitka. Riječ je naravno, što se ove godine tiče, o utjecaju zatvaranja ekonomije uslijed pandemije koronavirusa, što je posebno pogodilo turistički sektor. Kako nam je uoči skupštine rekao Goran Fabris, predsjednik Uprave Jadrana, iako su srpanj i kolovoz bili i bolji od očekivanja, posezona je opet puno lošija, buking je zbog crvenih lista značajno pao, značajni su i otkazi rezervacija, te je dio hotela bio prisiljen ponovno zatvoriti svoja vrata.
– Rezultati su u ovom trenutku puno lošiji od onoga čemu smo se nadali na početku godine, ali i puno bolji od onoga na što smo bili spremni u četvrtom i petom mjesecu. Tvrtka nema ugroženu likvidnost, normalno poslujemo, no nažalost, sve ovo što se desilo u osmom mjesecu ponovno nas je dovelo u situaciju da neke stvari moramo revidirati. Recimo, oko 10. kolovoza smo čak bili u boljoj situaciji nego lani u istom periodu, popunjenost je bila jako dobra, nadali smo se stoga i boljoj posezoni, no odluke o crvenim listama u Austriji i Sloveniji istopile su dio bukinga, te smo morali početi razmišljati o zatvaranju pojedinih objekata, kazao je Fabris.
Zatvoreni hoteli
Upravo Omorika, u kojoj je skupština i održana, već je od ovog vikenda zatvorena, kao i Ad Turres.
– Još uvijek rade objekti s četiri zvjezdice, Lišanj, Katarina, Esplanade, Kačjak još koji dan, kamp Selce, Slaven, te naši apartmani u Umagu. Nadam se da će ipak rezultati iz srpnja i kolovoza biti dovoljni da »ispeglaju« gubitke iz prvog dijela godine. Trebali smo biti otvoreni do kraja rujna, a dio objekata i do polovice desetog mjeseca, no kako su stali grupni posjeti koji dominiraju u ovakvim destinacijama, tako i sezona posustaje, tumači Fabris. Korona je, to je potpuno jasno, devastirala sektor, najjače je u drugom kvartalu pao upravo izvoz usluga, iznad 60 posto, većina hotelskih kompanija, pokazuju izvješća, bilježi gubitke. Zašto, međutim, gubitak u 2019., kada je sektor bio u velikom plusu jer je sezona bila iznimna. K tome, od prvog do devetog mjeseca 2019. iz Jadrana su stizale vijesti o jako dobrom poslovanju i dobiti. Što je četvrti kvartal 2019. promijenio?
– Gubitak Jadrana d.d. u 2019. mahom je uvjetovan jednokratnim troškovima povezanim s preuzimanjem Cluba Adriatic. Naime, tijekom procesa preuzimanja nastali su troškovi vezani za otkup potraživanja. Time su se stvorili preduvjeti za provođenje predstečajne nagodbe, koja je izglasana krajem 2019., tumači Fabris. Jadran je, naime, krajem 2018. od CERP-a kupio Club Adriatic po cijeni od 50,5 milijuna kuna. Država je do tada u nekoliko navrata pokušala prodati tu tvrtku, a na koncu se na natječaj, kao jedini ponuditelj javio Jadran.
Zaduženost velika, no ne ugrožava redovno poslovanje– Bili smo jako ambiciozni u siječnju, u travnju i svibnju spremni na najgore, sedmi i početak osmog mjeseca činio se jako dobar, a sada nam je opet život pokazao da se ništa ne zna do zadnjeg trenutka. No, zahvaljujući investicijskom ciklusu koji je pokrenut lani, možemo i moramo 2021. biti bolji od 2019. No, u 2021. zaokružit ćemo samo one investicije u koje smo već krenuli. Ambicije pak spomenute akvizicije su velike, što samo po sebi nosi troškove. S druge strane smo i u Jadranu proveli revalorizaciju imovine, pa je i to utjecalo na rezultat, kaže. U izvješćima tvrtke može se, međutim, iščitati da je gubitak nastao uslijed povećanja materijalnih troškova, troškova zaposlenih, ali i troška financiranja. |
Velika zaduženost
– Kupili smo potraživanja koja su nam bila potrebna da bi do kraja preuzeli Club Adriatic. To je završeno s prošlom godinom. Knjigovodstveno gledano, to ulazi u operativno poslovanje Jadrana, jer ako otpišete potraživanja koja ste imali u 2017., 2018. i 2019., odnosno ne možete ih naplatiti, onda je to minus iz operativnog poslovanja, no učinak toga je jednokratan. Dakle, Club Adriatic preuzeli smo krajem 2018., tada je kupljen i uplaćen, a cijeli proces završen je u 2019. Sve je to sastavni dio troškova u sklopu preuzimanja, tumači Fabris.
Goran Fabris / Foto: R. BRMALJ
– U 2019. smo u objekte Jadrana investirali 108 milijuna kuna. Investirano je u Hotel Omorika, sobe, depadanse i restoran, paviljone i sobe hotela Ad Turres, koji je dakle kompletno renoviran, plus investicija u kamp Selce. Što se tiče Cluba Adriatic, za izuzetno povoljnu cijenu dobili smo 26 hektara zemljišta prvi red do mora u Baškoj Vodi. Tako nešto danas u Hrvatskoj više ne možete naći. Mislim da je to jako dobra akvizicija, no investicijski ciklus nećemo nažalost biti u stanju pokrenuti ni 2021. jer je zbog korone sve stalo.
Sezonci idu doma, od stalnih, tko može – u mirovinuLani su povećavane plaće djelatnika, a što će biti sada, s obzirom na rezultate – hoće li biti otkaza? – U ovom trenutku nitko nije dobio otkaz, ali nas nažalost čeka situacija u kojoj ćemo sezonce morati slati doma prije no je bilo planirano, dok još uvijek čekamo odgovor države po pitanju statusa stalnih sezonaca. Za sve stalne radnike pokušat ćemo pronaći rješenje koje neće značajnije utjecati na njihove pozicije, prije svega se to odnosi na one koji imaju uvjete za mirovinu, rekao je Fabris. |
U ovom trenutku iz tog razloga stoji i Kačjak, kaže Fabris. Na pitanje o Internationalu, koji također nije renoviran, a u centru je Crikvenice i svojevrsno je ogledalo cijele destinacije, Fabris kaže da taj hotel nije bio u planu za renoviranje u kratkom roku. Za Hotel Kaštel pak veli da bi trebao ići u rekategorizaciju. Tamo su, kaže, otkupili koncesiju na plažu upravo s idejom da se dalje investira, no i ta investicija za sada je na čekanju. Na pitanje, hoće li vlasnici, a riječ je o mirovinskim fondovima, s obzirom na stanje u sektoru biti zainteresirani dalje ulagati, Fabris ističe da su ambicije vlasnika velike, ali treba, kaže, biti realan pa kazati da će i sljedeću godinu označiti stabilizacija.
