Proteklog vikenda prestao je s radom kamp Kovačine, najveći na otoku Cresu, a budući da je još početkom listopada svoja vrata zatvorio hotel Kimen, gostima koji će ove jeseni poželjeti posjetiti Cres preostaje samo obiteljski smještaj, uz poneki manji objekt pansionskog tipa.

Prilika je to za »podvlačenje crte« ispod ovogodišnje, po svemu drugačije sezone. Iako je godina počela odlično za cresko turističko gospodarstvo i u prva tri mjeseca je ostvareno za trećinu više noćenja nego prethodne godine, s početkom koronakrize i prvog lockdowna sve je stalo – u travnju i svibnju bilo je jedva desetak posto gostiju, većinom u nekomercijalnom smještaju.

Iako je tada izgledalo da je sezona propala, zahvaljujući otvaranju granica vratili su se i gosti, posebice oni najvjerniji, pa je u srpnju ostvareno čak 73% prošlogodišnjeg broja noćenja. Uslijedio je novi pad, i do kraja listopada Cres je dosegao brojku od 668.967 noćenja, što je u usporedbi s prošlogodišnjih 1.159.048 oko 57%.

Najviše je bilo slovenskih gostiju koji su ostvarili 180.000 noćenja te nešto manje Nijemaca, a slijede domaći gosti sa 134.000 noćenja, Talijani s 56.000, Austrijanci s 41.000 te Česi s 30.000. Kad se ti brojevi usporede s lanjskima, domaćih gostiju je bilo 85%, Slovenci su dosegli 71%, Nijemci 52%, dok je najveći pad zabilježen kod Talijana kojih je došlo samo 35%.

Statistički gledano, jedino je Poljaka bilo gotovo jednako kao i lani, no radi se o jedva 9.000 noćenja ili nešto više od 1% ukupnog broja. Najbolje rezultate ostvario je nekomercijalni smještaj – vlasnici vikendica, članovi njihovih obitelji i prijatelji, kojih je bilo 72% u odnosu na lani. Objekti u domaćinstvu dosegli su 65%, kampovi polovicu lanjskih rezultata, a najlošije su prošli hoteli u kojima je ostvarena svega trećina noćenja od lani.

Vidljiv nesrazmjer

Upravo nekomercijalni smještaj najviše »bode u oči« jer je, u apsolutnim brojevima, do kraja listopada 2020. u vikendicama ostvareno 177.591 noćenje, a u objektima u domaćinstvu 143.638. Stoga je analiza nekomercijalnog smještaja bila posebna točka dnevnog reda na jučer održanoj Skupštini Turističke zajednice Grada Cresa.

– Ove je godine vidljiv nesrazmjer rasta komercijalnog i nekomercijalnog smještaja. Pandemija je utjecala na dužinu boravka i time veći broj noćenja jer je dosta gostiju dolazilo u svoje vikendice gdje su ostajali i po tri-četiri mjeseca jer Cres nije imao pozitivnih slučajeva zaraze.

Čim su mogli putovati, došli su na otok jer su se tu osjećali sigurnije i ugodnije, objasnila je direktorica TZ-a Sanja Živanović, koja kaže da su ove godine svoje smještajne kapacitete legalizirali mnogi koji su ih dosad koristili »na crno« jer je od lani prijavljeno novih 550 kreveta u nekomercijalnom smještaju. Živanović smatra da su se u sustav e-Visitor upisali svi oni koji su trebali potvrdu za prelazak granice.

– Tog nekomercijalnog sivog tržišta očito ima i morat ćemo naći način kako se s njim boriti jer se u njemu ostvaruje jako velik broj noćenja. Da se ovdje događalo iznajmljivanje na crno, pokazuje broj noćenja stranaca. Nevjerojatno je da imamo toliko prijatelja Mađara, Norvežana ili Francuza, zaključila je Živanović.

Od 2014. do 2018. godine broj kreveta u nekomercijalnom smještaju rastao je za trećinu godišnje, pa je u početku bilo 1.905 kreveta, a danas je njihov broj dosegao gotovo 7.000. To se može najvećim dijelom pripisati uvođenju e-Visitora kad se u kratko vrijeme puno ljudi u njega upisalo, a poticaj su im svakako bile češće kontrole i naplaćene kazne.

– Radi se o nelojalnoj konkurenciji jer iz iznesenih podataka vidimo da mnogi vlasnici vikendica naplaćuju smještaj svojim »prijateljima«. To nije pošteno jer koriste turističke resurse našega grada, a ne plaćaju za to, rekao je Đanino Sučić, predstavnik manjih smještajnih objekata.

Strategija promašila

Na skupštini TZ-a Cres verificirani su mandati novih članova, prihvaćen novi poslovnik te izmjene i dopune financijskog plana za 2020., koji je s predviđenih 3,65 milijuna smanjen na 1,78 milijuna kuna.

I dok su sve te odluke donesene bez rasprave i jednoglasno, članovi skupštine najviše su toga imali za reći o Strategiji razvoja turizma Malog Lošinja i Cresa čije je donošenje skinuto s dnevnog reda jer su izrađivači plana u samoizolaciji i nisu mogli doputovati.

Na poticaj Sanje Tomić razvila se rasprava iz koje je bilo vidljivo da većina predstavnika creskog turističkog gospodarstva nije zadovoljna pripremljenom Strategijom. Tina Gams Fučić smatra da Cres nije dovoljno zastupljen u tom strateškom dokumentu, dok je Marčelo Damijanjević, predsjednik Gradskog vijeća i predstavnik neturističkih djelatnosti u skupštini, imao dojam da su izrađivači plana kad su dolazili na radionice uvijek »žurili na trajekt« pa dio koji govori o Cresu još treba doraditi.

– Uzalud nam strategija kojom nismo zadovoljni, takva je neprovediva, zaključio je Damijanjević te je odlučeno da članovi skupštine dostave sve svoje primjedbe uredu TZ-a kako bi se uvrstile u Strategiju razvoja.

Rizik se itekako isplati

Mnogi još uvijek riskiraju iznajmljivanjem svojih kapaciteta pod izlikom da im dolaze »prijatelji« jer je razlika u pristojbama ogromna. Vlasnici nekretnina plaćaju za prve dvije osobe po 80 kuna godišnjeg paušala, a za ostale članove obitelji po 40 kuna, što znači da četveročlana obitelj plaća svega 240 kuna godišnjeg paušala, dok prijatelji koje eventualno ugoste plaćaju 10 kuna dnevno turističku pristojbu.

S druge strane legalni iznajmljivači u obiteljskom smještaju plaćaju po krevetu 300 kuna poreza, 350 kuna turističke pristojbe te 45 kuna članarinu što ukupno iznosi 695 kuna po krevetu godišnje. Potpuno je razumljivo da su iznajmljivači nezadovoljni što uz njihove legalne sobe i apartmane postoje kapaciteti koji se popunjavaju mimo zakona.