KOSTRENA – Sa sedam glasova nezavisnih vijećnika i HDZ-a, dvojicom vijećnika SDP-a koji su glasali protiv i jedinim suzdržanim vijećnikom Unije Kvarnera Općinsko vijeće Kostrene jučer je usvojilo prvi ovogodišnji rebalans proračuna koji je kostrenski budžet povećao za iznos od 296.170 eura te sad iznosi 12.832.915 eura.

– Konačnim rezultatom poslovanja za 2023. godine utvrđeno je da je ostvaren višak prihoda u odnosu na rashode, koji je i planiran u proračunu za ovu godinu kao i da je ostvaren je dodatni višak prihoda u iznosu od 296.170 eura. Iz ovih pokazatelja razvidno je da općinska uprava odgovorno upravlja s proračunskim sredstvima, realno planirajući rashode s jedne strane, od kojih se neki zbog dinamike realizacije projekata protežu i kroz dvije proračunske godine, dok istovremeno s druge strane se odgovorno i učinkovito vodi briga oko realizacije prihodovne strane proračuna, koja je kao i u protekloj godini, tako i u prvom kvartalu ove godine ostvarena gotovo u stopostotnom iznosu, rekao je kostrenski načelnik Dražen Vranić.

Povećanje plaća

S prihodovne strane povećanje se najviše odnosi na prihode od poreza i to poreza na dohodak, koji se u prvom kvartalu ove godine povećao u odnosu na planirani iznos. Vranić očekuje i daljnje povećanje tog prihoda. S rashodovne strane, najveće povećanje se odnosi na rashode za zaposlene, odnosno povećanje plaća svih zaposlenika kod proračunskih korisnika, kao i djelatnika općinske uprave od kojih je najznačajnije povećanje za zaposlenike Dječjeg vrtića Zlatna ribica s obzirom na to da će im sukladno zaključenom kolektivnom ugovoru biti osigurana primanja kao i zaposlenima u osnovnom školstvu.

S jednakim omjerom glasova usvojeno je i izvještaj o izvršenju proračuna za 2023. godinu. Vranić je istaknuo da su prošle godine ukupni prihodi i primici s prenesenim viškom iz 2022. godine ostvareni su u ukupnom iznosu od 11.024.453,04 eura ili 96 posto u odnosu na planirana sredstva. Ukupni rashodi i izdaci u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 9.296.101,41 eura ili 81 posto u odnosu na planirana sredstva.

– Ostvaren je višak prihoda u ukupnom iznosu od 1.728.351,63 eura. Sastoji se od viška prihoda Općine Kostrena u iznosu od 1.712.624,89, viška prihoda Dječjeg vrtića Zlatna ribica u iznosu od 910,35 eura, viška prihoda Javne ustanova Narodna knjižnica Kostrena u iznosu od 10.858,75 eura i viška prihoda Centra kulture Kostrena u iznosu od 3.957,64 eura, rekao je Vranić.

Prihodi poslovanja, u odnosu na ukupno planirane na razini proračunske godine izvršeni su s 121 posto odnosno u iznosu od 4.298.009,09 eura. Najviše su rasli prihodi od poreza na dohodak, koji su ostvareni u iznosu od 3.772.160,89 eura što je u odnosu na prethodnu godinu 2022. godinu 128 posto.

– Razlog povećanja prihoda od poreza na dohodak je u povećanju broja stanovnika u Kostreni te promjena udjela raspodjele poreza koji se sada raspodjeljuje u većem omjeru, sa 60 posto na 74 posto u korist Općine Kostrena, pojasnio je Vranić.

Porezi na imovinu u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 525.848,20 eura, dok su prihodi od poreza na promet nekretnina veći su za 18 posto u odnosu na iste prihode u 2022. godini.

Prihodi ostvareni s osnova komunalnog doprinosa ostvareni su u iznosu od 264.033,32 eura, a prihodi od komunalne naknade činili su gotovo polovicu proračuna i izvršeni su u iznosu od 3.930.182,28 eura.

– Komunalna naknada je najznačajniji prihod u strukturi ukupnih općinskih prihoda. Komunalna naknada stanovništva ostvarena u iznosu od 75.432,26 eura, a komunalna naknada za poslovne subjekte u iznosu od 3.854.750,02 eura, istaknuo je Vranić dodajući kako su rashodi u prošloj godini ostvareni 81 posto u odnosu na plan ili 9.296.101,41 eura.

Zagađenje mora

Radovi na državnoj cesti koja spaja Kostrenu i Rijekom, bili su jedna od tema jučerašnjeg aktualnog sata. Nezavisna vijećnica Ema Rizoniko pitala je kada će biti gotovo radovi na cesti kod Lenca, koji bitno usporavaju odvijanje prometa na relaciji Kostrena – Rijeka.

– Radovi na državnoj cesti na potezu kraj uvale Martinšćica koje provodi Vodovod i kanalizacija trebali bi biti dovršeni do 15. lipnja, rekao je Vranić koji je pojasnio da je svjestan da se kasni s dovršetkom radova, ali kako Općina Kostrena nije investitor i kao takva nema nikakvih načina da ih ubrza.

SDP-ovca Zorana Rubinića zanimale su novosti oko zagađenja mora iz Rafinerije u Urinju koje nije riješeno već gotovo dvije godine.

– Znam da živimo u zemlji koja ima puno korupcije, ali ovo je stvarno previše. Trebalo bi ljudima reći i koje su plaže pogodne za kupanje, a koje nisu.

Načelnik Vranić rekao je da će Kostrena nastaviti s ispitivanjima kao i dosad i davati relevantne informacije građanima.

– Također, pokušao sam razgovarati s nezavisnim stručnjacima kako bi se moglo doći do zaštite područja kod cijele Rafinerije. Postoje određena tehnička rješenja u vidu oceanskih brana pa možemo ići prema Ini da poduzme i takve korake. Imamo informaciju da je Ina u geološkim istraživanjima našla bazene s ugljikovodicima i onih ih crpe, ali to očito nije dovoljno. Prošle godine sve plaže zapadno od lučice Podurinj bile su podobne za kupanje i vidjet ćemo što će se ove godine događati, naglasio je Vranić.

Vranić: Svi smo žrtve Autotroleja

Davora Willheim iz Unije Kvarnera zanimalo je ima li Općina detaljnijih informacija hoće li se u skorije vrijeme riješiti problem s linijama Autotroleja.

– Nažalost situacija u Autotroleju već duže vrijeme nije dobra. Nama se kao jedinicama lokalne samouprave subvencije stalno povećavaju, a usluga je otišla ispod nule. Više očito nije problem u plaćama vozača i nažalost mi smo svi taoci svega toga. Grad Rijeka je većinski vlasnik, a svi mi ostali ne moramo se slagati s njima, ali s odluke idu u njihovom pravcu. Ovdje je bitno pitanje odnosa Autotroleja s ostalim gradskim tvrtkama koji su stalno u pozitivi, a Autotrolej u gubitku. Model holdinga u njihovom slučaju nije profunkcionirao, ali vjerujem da postoji model kako organizirati rad Autotroleja da korisnici budu zadovoljni uslugom, poručio je Vranić.