RIJEKA – Na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata, promet je u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje lani bio manji oko četiri posto, ali se očekuju da će do kraja godine dosegnuti lanjskih rekordnih 370 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU).

Iz Jadranskih vrata (Adriatic Gate Container Terminal – AGCT) kažu da se pad prometa najviše osjetio u prva dva mjeseca.

“Od ožujka do danas stanje se stabiliziralo, u svibnju smo dosegli novi mjesečni rekord prometa te očekujemo da bi do kraja godine količine mogle dostići prošlogodišnje, kada je pretovareno više od 370 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU)”, naveli su.

Energetska kriza

Ističu da su razlozi pada prometa brojni, od energetske krize do inflacije, posebice u zemljama u okruženju koje čine najveći dio tržišta.

Kažu da je usporavanje rasta počelo krajem prošle godine kada su sukobi u Ukrajini i energetska kriza počeli sve snažnije utjecati na promet, a Europa se borila sa rekordnim stopama inflacije i rastom kamata, što je značajno utjecalo na  potrošnju kućanstava.

“To objašnjava pad potražnje, a time i pad prometa na terminalu u prva dva mjeseca ove godine. Važno je napomenuti da je 77 posto našeg prometa izvan Hrvatske, gdje je inflacija prema službenim podacima još veća – u Mađarskoj 31 posto, a u Srbiji preko 20 posto”, kažu u Jadranskim vratima.

Kraj prvog tromjesečja i početak drugog donio je porast prometa, a očekuju da će se takvi trendovi nastaviti do kraja godine.

Na pitanje o kapacitetu terminala, iz Jadranskih vrata podsjećaju kako on izravno ovisi o vremenu zadržavanja kontejnera, tj. vremenu stajanja kontejnera u luci prije preuzimanja za kopneni prijevoz do krajnjeg odredišta u uvoznom ciklusu, ili ukrcaja na kontejnerski brod u izvoznom ciklusu.

Stoga se godišnji kapacitet izračunava množenjem jednokratno dostupnih pozicija odnosno slotova za skladištenje kontejnera s vremenom njihova zadržavanja.

Trenutna dostupnost slotova je oko 10.000 kontejnerskih jedinica, pa bi, ako se uzme tjedan dana kao prosječno vrijeme zadržavanja kontejnera, ukupni godišnji kapacitet terminala bio gotovo 520.000 kontejnerskih jedinica.

Naglašavaju da im je stoga važno da, u koordinaciji s partnerima, drže vrijeme zadržavanja kontejnera u optimalnom rasponu, kako bi podržali rast i produktivnost.

Uz to, s lokalnim vlastima se razgovara o omogućavanju dodatnog prostora, kako bi mogli pratiti potražnju na tržištu.

Pokušaji širenja na istok

Kažu kako AGCT već neko vrijeme pokušava s lokalnim vlastima dogovoriti širenje terminala na istok, na prostor između terminala i tunela na cesti D-404, no da ti pokušaji zasad nisu urodili plodom.

“Taj prostor je za nas od ključne važnosti. Nalazi se uz sam terminal i trenutno nema nikakvu drugu funkciju. Mogao bi se vrlo brzo opremiti i urediti”, ističu.

Drugi aktivni projekt je produbljenje pristaništa, naveli su iz Jadranskih vrata naglašavajući da je to je bio ograničavajući faktor u prometu, jer terminal zbog radova na produbljenju već gotovo dvije godine radi samo s jednim vezom, a radovi zauzimaju i dio zaravni terminala.

Radovi koji su trebali biti gotovi u kolovozu prolongirani su zbog složenosti projekta pa je rok pomaknut na prosinac.

Kažu da će nakon završetka tih radova biti puno lakše raditi, kada bude moguće privezati dva broda odjednom.

“Nakon prve faze radova očekuje nas druga faza produbljivanja do dubine od 16,5 metara, što je ključno da bismo mogli ponuditi dodatne kapacitete”, najavljuju.

Veća dubina znači veću mogućnost pristajanja većih brodova te će za pretovar kontejnera na terminalu biti potrebna dva nova kontejnerska mosta, tj. dizalice.

Stoga je u završnoj fazi narudžba novih Super Post Panamax kontejnerskih dizalica, čija se isporuka očekuje za oko 18 mjeseci.

U Jadranskim vratima 51 posto udjela drži International Container Terminal Services Inc. (ICTSI), a Luka Rijeka 49 posto.