RIJEKA – Zbog drastičnog pada prihoda uslijed epidemije koronavirusa, Komunalnom društvu Autotrolej u ovoj godini prijeti gubitak od čak dvadeset milijuna kuna, pri čemu je ugrožena gotovo trećina od oko 390 radnih mjesta u ovom javnoprijevozničkom poduzeću.

Prihod od prodaje putnih karata u travnju i svibnju pao je za ukupno osamdesetak posto, ostvareni gubitak u travnju bio je 2,2 milijuna kuna, dok se gubitak za ovaj mjesec, kada su autobusi počeli voziti po pojačanom voznom redu, ali uz vrlo mali broj putnika, procjenjuju na 3,2 milijuna kuna, potvrdio je direktor Autotroleja Alberto Kontuš.

Gubitak u lipnju procjenjuje se na dva milijuna kuna, a do kraja godine dosegnuti će, prema sadašnjim procjenama, čak dvadeset milijuna kuna. Situaciju dodatno otežava činjenica da Autotrolej, iako mu je rad bio zabranjen, a i dalje je ograničen zbog mjera zaštite od koronavirusa, nije dobio potporu države za očuvanje radnih mjesta, niti druge vidove pomoći, osim odgode plaćanja doprinosa.

Kako se i proračuni Grada Rijeke i okolnih jedinica lokalne samouprave koji su suvlasnici Autotroleja pune znatno slabije od planiranog, komunalno društvo muku muči i s isplatom subvencija od osnivača i korisnika usluge.

Zbog svega navedenog, Autotrolej se našao u više nego ozbiljnoj financijskoj i poslovnoj situaciji koja će imati dugoročan utjecaj na standard javnog prijevoza u Rijeci i okolici.

Porazne brojke

– U travnju smo od prodaje karata imali prihod od 600 tisuća kuna, a u svibnju će taj prihod biti oko milijun i pol kuna. Inače su proljetni mjeseci najbolji po pitanju prodaje karata, s prosječnim prihodom od oko šest milijuna kuna mjesečno.

Iako je prihod u svibnju narastao, s njim su narasli i gubici, jer smo u travnju vozili s 14 autobusa, a u svibnju smo počeli voziti po pojačanom nedjeljnom voznom redu, sa 64 autobusa, no kako je broj putnika u autobusima izrazito mali, rashodi su sa sedam milijuna i 750 tisuća kuna u travnju, narasli na gotovo devet i pol milijuna kuna u svibnju, kaže Kontuš, dodajući kako bi ujesen, kada počne nastava u školama i na fakultetima, gubici mogli biti i dodatno povećani, zbog pojačanog voznog reda, ukoliko broj putnika pritom ostane daleko niži od uobičajenog.

Iako su epidemijske mjere popustile, prve vožnje bile su gotovo s praznim autobusima / Foto Roni Brmalj

Gubici u stvarnom pritoku novca još su i veći od prikazanih na papiru, jer kasne i subvencije jedinica lokalne samouprave koje inače iznose oko 50 milijuna kuna godišnje.

– Pored toga, od države smo ostvarili jedino mjeru odgode plaćanja poreza i doprinosa, a s bankama smo uspjeli dogovoriti odgodu plaćanja glavnice i kamata po kreditnim obavezama.

Po sadašnjem voznom redu, vozimo oko 35 posto manje kilometara mjesečno od uobičajenog, dok su nam prihodi pali za osamdeset posto.

Realno, nedostaje nam gotovo četiri milijuna kuna da bismo mogli normalno pokrivati sve troškove i obveze. Društvo je došlo u ozbiljnu neravnotežu prihoda i rashoda, kaže Kontuš.

Autotrolej od manjka do viška vozača

Autotrolej je godinama muku mučio s nedostatkom vozača, zbog čega su do prije tri mjeseca plaćali prekvalifikacije svima koji su se željeli zaposliti u tom zanimanju, a povećane su i plaće vozačima.

Nakon dva i pol mjeseca korona krize, situacija se posve promijenila pa prema sadašnjem obujmu poslovanja, Autotrolej ima višak radnika.

Za sad još nitko od stalno zaposlenih nije dobio otkaz, međutim ne produžuju se ugovori na određeno vrijeme, a plaće radnika smanjene su za deset posto.

Alberto Kontuš / Foto Marko Gracin

– Prema sadašnjoj situaciji, realno bi višak bio između 120 i 130 ljudi, od ukupno 395 zaposlenih.

Od ožujka smo krenuli s maksimalnim mjerama štednje, zaustavili smo sve investicije i nabavke osim onih apsolutno nužnih, do te mjere da nismo registrirali četrdeset autobusa kojima je istekla registracija, čime smo ostvarili uštedu od milijun kuna.

Sve te mjere vitalne su za očuvanje tvrtke i radnih mjesta. Radimo na smanjenju ugovornih obaveza s velikim dobavljačima, a i poslove koje su dosad za nas obavljali poslovni partneri, poput čišćenja autobusa, portirnice i slično, prebacujemo na naše radnike, kako bismo u što većoj mjeri sačuvali radna mjesta, kaže Kontuš.

Suvlasnici odlučuju

Na naše pitanje o planovima za izlazak iz financijske krize, odgovara kako će o tome morati odlučivati suvlasnici i korisnici usluga koji su i inače, prema društvenom ugovoru Autotroleja, dužni pokrivati razliku između prihoda i rashoda.

– Jedinice lokalne samouprave koje su suvlasnici, kao i one na čijem području pružamo uslugu javnog prijevoza, odlučivat će o tome kakav će taj javni prijevoz ubuduće biti, kakvi će biti vozni redovi i kakav standard usluge.

Očekujem da se, sukladno zakonskim mogućnostima, u sufinanciranje javnog prijvoza uključi i Primorsko-goranska županija. Zasad, korištenjem financijskih mehanizama koji su nam dostupni, na neko vrijeme možemo očuvati radna mjesta, ali suvlasnici su ti koji će odlučivati što će se događati na dulji rok.

O planovima za rješavanje ozbiljne poslovne krize u Autoroleju pitali smo riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, koji u skupštini ovog komunalnog društva drži više od osamdeset posto glasova, proporcionalno vlasničkom udjelu Grada Rijeke u Autotroleju.

Hoće li Autotrolej uspjeti sačuvati radna mjesta? / Foto Damir Škomrlj

Obersnel odgovara kako je činjenica da je Autotrolej izrazito pogođen prvo obustavom, a zatim ograničenjem pružanja usluge javnog prijevoza, ali i potvrđuje da će Grad Rijeka, kao i ostali gradovi i općine, morati donijeti konkretne planove o sufinanciranju Autotroleja u ovoj godini.

Očuvati radna mjesta

– Da podsjetim, morali su prestati raditi, kao što je naložio Stožer Civilne zaštite Republike Hrvatske, onda se rad nastavio ali u jako smanjenom obimu, i to gotovo isključivo kako bi se radnicima koji su u tom trenutku radili omogućilo da sigurno stignu do svojih radnih mjesta.

Podsjećam i da je cijena mjesečne karte bila smanjena za 50 posto. Sadašnji opseg usluge je oko 35 posto manji od onog prije krize i u ovom trenutku postoji višak zaposlenih, no sada se ne može govoriti o točnoj brojci.

Uprava je izradila simulaciju poslovanja za 2020. godinu temeljem parametara koji su trenutno aktualni.

Potrebno je da svaka jedinica lokalne samouprave definira raspoloživa sredstva za subvenciju i opseg usluge koji će se obavljati u budućem razdoblju, temeljem čega će uprava izraditi konačni prijedlog mjera za racionalizaciju i Rebalans plana poslovanja za 2020. godinu.

Treba naglasiti da Autotrolej, kao tvrtka kojoj je Grad Rijeka osnivač, nema pravo na korištenje vladinih mjera za zaštitu radnika. Isto tako, tvrtke kojima su osnivači gradovi i općine ne mogu se ni zaduživati za tekuću likvidnost, već isključivo za investicije.

Vojko Obersnel / Foto Sergej Drechsler

U svakom slučaju, namjera je očuvanje što većeg broja radnih mjesta. U krajnjoj liniji, to je bio cilj svih brojnih mjera koje je Grad Rijeka osigurao za poduzetnike kojima je bio zabranjen rad.

Što se Autotroleja tiče, uprava već provodi program zbrinjavanja viška zaposlenih kroz prekvalifikaciju radnika, rekao je Obersnel.

Načelni dogovor

Gradonačelnika smo pitali je li već razgovarao s ostalim suvlasnicima te koliko su oni spremni pokriti gubitke Autotroleja u ovoj godini, ili barem sposobni isplatiti planirane subvencije.

– Prije desetak dana održana je koordinacija suvlasnika društva na kojoj je uprava prezentirala situaciju nastalu uslijed korona krize. Prezentirane su i mjere racionalizacije kojima bi se kriza trebala prebroditi.

U funkciji rješavanja problema likvidnosti društva, a radi očuvanja radnih mjesta i opstojnosti društva, postignut je načelni dogovor o prenamjeni sredstava za razvoj i financiranja putem faktoringa za iznose subvencija koje jedinice lokalne samouprave trenutno zbog korona krize nisu u stanju financirati iz tekućih prihoda proračuna.

Tim instrumentima osigurat će se sredstva za poslovanje društva u ovoj godini.

Prema Ugovoru o obavljanju usluga javnog prijevoza koji je sklopljen između Autotroleja kao pružatelja usluge i jedinica lokalne samouprave kao naručitelja, razliku između ostvarenih prihoda i rashoda koji proizlaze iz usluge javnog prijevoza plaćaju naručitelji u obliku subvencije.

Temeljem plana poslovanja utvrđuje se planska subvencija koja se tijekom godine isplaćuje kao akontacija te se na kraju godine po izradi završnog računa radi i konačni obračun subvencije, tako da se eventualni gubitak pokriva dodatkom subvencije.

Nema sumnje da će suvlasnici morati osigurati sredstva za ugovorene subvencije, odnosno za pokriće gubitaka, zaključuje Obersnel.