U brojnim izjavama vezanim uz snažniji istup Ličko-senjske županije u smislu razvoja poljoprivrede i stočarstva župan Ernest Petry često ističe budući Centar za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede. Sa svojim modulima Centar bi uvelike pomagao razvoj i spoj unutar poljoprivredne proizvodnje Like. U sve je ovo upućen Ante Franić (53), tajnik Udruge uzgajivača buša, a zdušno pozdravlja planirane projekte koji bi brdsko-planinsku poljoprivredu Like digli na jedan višu razinu.

-Prošloga tjedna u Ministarstvu poljoprivrede održan je sastanak s dionicima krškog dijela poljoprivredne proizvodnje. Planira se podjela slavonske poljoprivrede u jednu regiju i uređenje na jedan način krškoga dijela kao posebnog načina bavljenja poljoprivredom. Kod nas u Lici postoje ograničenja zbog velikih površina zaštićenih u sustavu prirode. Poput nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja. Osim toga velike poljoprivredne površine za ispašu kontroliraju Hrvatske šume. Taj projekt mi zagovaramo već 3-4 godine i Ministarstvo poljoprivrede je prihvatilo prijedlog da se ne može istim pravilnicima tretirati konvencionalna poljoprivreda i ona koja je potpomognuta potporama.

U medijima se često netočno definiraju poticaji „gdje ljudi bez velikog rada ubiru milijune“. Složili smo se kako sustav potpora postoji upravo zbog te različitosti. Na ovaj način RH treba donijeti odluku želi li na tim prostorima zadržati ljude i formirati poljoprivrednu proizvodnju ili ne želi, govori nam Ante Franić koji takve pristupe i informacije drži krivim što je Lika unatrag 100 godina opustjela. U priči o poticajima smatra kako jedini motiv nije samo novac, već je u pitanju jedna šira priča.

-Sustav potpora na razini EU je na tragu starih podijela na razvijene i nerazvijene. Zato postoje kohezijski fondovi gdje se sredstva ulažu po principu da više ulažu oni koji imaju više. Doista nema smisla da se na prostorima gdje se živjelo „mali milijun godina“ više ne može živjeti. Ljudi iz Like sele u urbana područja gdje imaju bolje uvjete za život. To se ne smije događati. Upravo je naša Udruga uzgajivača buša dokaz mojih tvrdnji jer se uzgojem ove vrste goveda danas bave 402 obitelji, sa 6 800 buša. To znači da smo kroz pet godina sa 80-ak uzgajivača dosegli broj 402 pa smo Udruga s najvećim rastom uzgajivača u RH. Mi smo dokaz koliko je ovo ozbiljan posao od kojega se može živjeti. Ja trenutno držim 34 buše, a broj mojih goveda ovisi samo o površini raspoložive zemlje. U svemu što sam govorio kako jedan od razloga i rješenja napredka vidim u Centru za brdsko-planinskoj poljoprivredi u Gospiću.

Centar kao nasušna potreba

Taj Centar je osmišljen kao središte svih ovih dobrih ideja i nastojanja. Ja sam idejni začetnik toga projekta i mi smo kao Udruga prepustili Županiji tu ideju da bi se dalje razvijala i realizirala. Glavni nositelj realizacije Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu je Ličko-senjska županija, uz potporu naše Udruge. Po mojem mišljenju to je jedan izvrstan dugoročni projekt za regiju Lika. Regionalnu ustroj poljoprivrede najlakše može zaživjeti u Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Ove regije imaju izgrađene zajedničke stavove vezane uz razvoj poljoprivrede. Naš je stav i ideja da se istaknu izvorne pasmine goveda važnih za Hrvatsku. Za početak to su tri pasmine: istarsko govedo, buša i slavonsko-srijemski podolac. To podrazumijeva i zajednički nastup na tržištu, a to je ono što mi možemo ponuditi kao nešto svoje i autohtono. U toj ideli smo stvorili model po kojem bismo se mi trebali udružiti jer jedni drugima nismo konkurencija.

Mi uzgajivači radimo ogroman posao unatrag 20 godina jer su ove pasmine bile pred izumiranjem. U značajnom je porastu broj istarskih goveda i buša. S tim resursima bismo trebali dodatno povećavati proizvodnju i nastupati na komercijalnim tržištima. Pri tome su moguća kriva tumačenja, pri čemu je jedno hrana, a drugo gastronomija. Europa ima sasvim dovoljno hrane, a dodatna proizvodnja hrane samo ruši cijene nama uzgajivačima autohtonih pasmina.

Jedan od naših ciljeva je stvoriti gastronomske regije za koje mi imamo doista odlične preduvjete. Ako kupac kupuje domaće meso tada je zaštitio domaću proizvodnju i izvorne pasmine. Ujedno je to krajnji cilj ovoga projekta: da se uvede i popularizira domaći brend izvornih pasmina goveda, uvjeren je uzgajivač goveda Ante Franić koji posebno ističe dobre rezultate kolega iz Istre koji su po ovome pitanju već realizirali brojne zavidne projekte.