Dopredsjednica Udruge Prsten

Ana Babić uoči humanitarnog koncerta u »Zajcu«: ‘Želimo naglasiti spoj i suživot naših dviju kultura i zavičaja’

Edi Prodan

U osmišljavanju ovogodišnjeg koncerta željeli smo naglasiti spoj i suživot dviju kultura odnosno dvaju zavičaja, simbolizirajući život i osjećaje današnjih generacija koje vuku korijene iz Bosne i Hercegovine, a žive u Primorsko-goranskoj županiji



Prsten, udruga intelektualaca, poslovnih ljudi, osoba spremnih na plemenite akcije, Hrvata porijeklom iz Bosne i Hercegovine, u Rijeci organizira svoj središnji godišnji humanitarni koncert. Održat će se u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca u nedjelju 13. listopada, s početkom u 18 sati. Lista izvođača je koliko bogata, toliko i kvalitetna. Čine je izvođači koji na zanimljiv i kreativan način pokazuju suživot dviju kultura, hrvatske i bosanskohercegovačke.


Etablirani izvođači


O pojedinostima rada Prstena razgovarali smo s dr. Anom Babić, profesoricom na riječkom Ekonomskom fakultetu, rodom Travničankom, životom Riječankom, dakle apsolutnom predstavnicom Udruge te koordinatoricom cijelog događaja. Babić je dopredsjednica Prstena na nacionalnoj razini, dok je u svojoj profesionalnoj karijeri jedna od znanstvenica o čijem radu ovisi i budućnost svih nas. Stručnjakinja je za digitalnu tranziciju gospodarstva, organizaciju pametnih gradova, implementaciju najnovijih digitalnih rješenja u poboljšanje standarda, komunalnog i privatnog, svih građana. Prije nje, funkciju predsjednika Prstenove Podružnice u PGŽ-u obnašao je Kruno Kapetanović, ugledni opatijski hotelijer, član vijeća HTZ-a, danas je na toj poziciji stomatolog Emil Ćosić.



Tko su izvođači humanitarnog koncerta i po kojem ste ih kriteriju odabrali?




– Prije svega, uime Udruge Prsten želim zahvaliti svima koji nas podržavaju u ovom hvalevrijednom događaju, pokrovitelji koncerta su Vlada i Primorsko-goranska županija, suorganizatori Grad Rijeka i HNK Ivana pl Zajca. Naravno, neizmjerno smo zahvalni i svim glazbenicima koji će nastupiti na koncertu, sponzorima i donatorima koji podržavaju rad naše Zaklade. U osmišljavanju ovogodišnjeg koncerta željeli smo naglasiti spoj i suživot dviju kultura odnosno dvaju zavičaja, simbolizirajući život i osjećaje današnjih generacija koje vuku korijene iz Bosne i Hercegovine, a žive u Primorsko-goranskoj županiji. Koncert počinjemo hrvatskom himnom u a capella izvedbi opatijske pjevačice Martine Majerle. Od domaćih izvođača nastupa legendarni hrvatski pjevač Damir Urban, a pridružit će mu se Ana Širić, natjecateljica Voicea porijeklom iz Posušja. Tu je i muška klapa Kastav, a vjerujem da će publiku posebno razgaliti nastup čuvene bosanskohercegovačke pjevačice Hanke Paldum. Na koncertu nastupa i višestruki dobitnik Porina, svima dobro poznati Tony Cetinski, a raduje nas što će i na ovom koncertu nastupiti naš prstenovac Ivan Jelić, stipendist Prstena i magistar pjevanja, kao i operna diva Sandra Bagarić u duetu s pijanistom i skladateljem Darkom Domitrovićem.


Sestrinska udruga


Kome je namijenjena ovogodišnja donacija?


– Jedan od ciljeva Prstena jest i poticanje obrazovanja mladih, zbog čega je 2007. godine Udruga osnovala Zakladu sa svrhom stipendiranja učenika i studenata Hrvata u BiH i podrijetlom iz BiH koji žive u Hrvatskoj. I ovogodišnja donacija namijenjena je Zakladi Prsten, a jedan od uvjeta za dobivanje stipendije je poveznica kandidata s Bosnom i Hercegovinom. Kriteriji natječaja jasno su definirani, najveći dio bodova odnosi se na uspjeh studiranja i materijalni status, a uzimaju se u obzir i druge okolnosti, pa i angažman u Prstenu, u kojoj uz klubove poduzetnika, znanstvenika, žena i zdravstvenih djelatnika, imamo i Forum mladih te Klub stipendista koji okuplja bivše i sadašnje stipendiste Zaklade. Do sada je Zaklada dodijelila više od 300 stipendija, a za ovu akademsku godinu dodijelit ćemo 20 stipendija u iznosu od 300 eura mjesečno ili sveukupno 3 tisuće eura za 10 mjeseci.


Poznato nam je da je većina ulaznica rasprodana, kako do preostalih?


– Kao i svake godine kada organiziramo ovaj koncert, većinu ulaznica otkupe sponzori, odnosno pravni članovi Udruge, ali i drugi članovi Udruge te prijatelji i podupiratelji Prstena koji su prepoznali vrijednost tog događaja te svojim donacijama postali donatori Zaklade. Kao i prošli put kad smo organizirali taj koncert u riječkom HNK-u, brzo smo popunili gotovo sva mjesta, a za preostala zainteresirani se mogu javiti na e-mail [email protected].


Jedna ste od čelnica Prstena, koje su vaše redovne aktivnosti, što se događa između velikih akcija, u »običnom«, svakodnevnom životu i radu Udruge?


– Prsten tijekom godine ima brojna događanja na kojima se okupljaju članovi i prijatelji Udruge, bilo na razini cijele udruge ili neke od podružnica i ogranaka koji djeluju u raznim krajevima Hrvatske, a imamo i sestrinsku udrugu Prsten u BiH. Klubovi unutar Udruge organiziraju predavanja i radionice, provodimo brojne humanitarne akcije. U Podružnici PGŽ-a kontinuirano organiziramo brojna društvena, sportska i kulturna događanja u suradnji sa županijskim, gradskim, općinskim i drugim organizacijama, s ciljem još jačeg povezivanja naših članova i prijatelja Prstena, promicanja zajedništva i očuvanja i njegovanja vrijednosti koje nas okupljaju, a to su naša tradicija, običaji i kultura.


Veliko srce


Koliko je upravo misija Prstena – međusobno povezivanje i rad za opće dobro – potrebna društvu u cjelini, bilo na lokalnoj, regionalnoj bilo nacionalnoj razini?


– Prsten je u proteklih 19 godina prošao svoj razvojni put od regionalne udruge, koju su osnovali poduzetnici mahom Posavljaci pod nazivom Udruga bosanskih Hrvata Prsten te prerastao u udrugu koja okuplja sve Hrvate podrijetlom iz BiH, nadilazeći i lokalne i regionalne razine. Premalo nas je da bismo se dijelili po bilo kojoj osnovi, naša je misija upravo suprotna – okupljamo i povezujemo, naš moto je »snaga zajedništva«, a koliko smo u tome uspješni najbolje pokazuje naše brojno članstvo, gotovo četiri tisuće članova Prstena. To je naša najveća snaga, a svjesni da naša budućnost počiva na mladima posebno podržavamo njih i potičemo njihove aktivnosti, što činimo i putem naše Zaklade. U protekla tri desetljeća i Hrvaska i BiH prošle su teška razdoblja – od ratnih strahota preko raznih prirodnih katastrofa pa do kriza uzrokovanih svjetskim događanjima, pogađali su nas i potresi, poplave, požari i olujna nevremena, pa i pandemija koronavirusa. Ali u svim tim nevoljama naš narod pokazao je veliko srce i empatiju. Spremno smo pomagali unesrećenima, što i sad činimo na poplavama i odronima pogođenim područjima Jablanice i ostalih mjesta, pomažemo ugroženom stanovništvu i pokazujemo snagu zajedništva na djelu.


Rijeka je pionir koncepta pametnih gradova


S obzirom na vaš profesionalni rad, velike iskorake koje činite na implementaciji pokreta Pametni gradovi, gdje se po tom pitanju nalazi Rijeka?


– Kada je riječ o pametnim gradovima u Hrvatskoj, Rijeka je sinonim, odnosno pionir u implementaciji pametnih rješenja i brojnih projekata koji podržavaju koncept pametnoga grada. U mojoj doktorskoj disertaciji, Grad Rijeka je zajedno s Dubrovnikom zauzeo vodeće pozicije prema modelu pametnih hrvatskih gradova u kojem je identificirana snaga i intenzitet utjecaja 38 ISO pokazatelja za svih 127 hrvatskih gradova. Poznato je da je Rijeka nositelj priznanja za pametne i održive gradove, što potvrđuju brojni gradski projekti u čijem su fokusu građani i kvaliteta njihovog života. S jasnom strategijom održivosti i fokusom na regionalni rast uz pomoć digitalne tehnologije i inovacija te alata i politika za poticanje pametnih gradskih inicijativa o zelenoj budućnosti, energetskoj tranziciji, održivosti, jednakosti i uključenosti, pred Rijekom je svijetla budućnost. U pogledu pametnih gradskih rješenja i drugi hrvatski gradovi bilježe napredak, sudjelujući u inicijativama i poticajnim mjerama od strane EU-a. Jedno je sigurno, pametni gradovi u Hrvatskoj su sadašnjost, njihova era u uzlaznoj je fazi.