Cikloturizam, odnosno turizam »na dva kotača«, »težak« je oko 44 milijarde eura.

Pokazuju to procjene Europske federacije biciklista (EFC) prema kojoj prosječan biciklist dnevno prijeđe od 50 do 60 kilometara, kroz 4 – 6 dionica, zadržava se u prosjeku na putu devet dana, od čega je u sedam dana uključena vožnja. I iznimno mu je važna kvaliteta infrastrukture i kvaliteta usluge.

Outdoor turizam danas je jedan od najbrže rastućih segmenata turizma u svijetu. Globalni je trend baviti se biciklizmom, pješačenjem ili trčanjem.

U Njemačkoj, primjerice, danas postoji više od 80 milijuna bicikala, a istraživanja su pokazala da je preko 4 milijuna Nijemaca išlo na putovanje biciklom u trajanju od 4 i više dana. Iz godine u godinu raste broja bicikala u prometu na svjetskoj razini, i to radi isticanja brige o zdravlju, ekologiji i uštedi.

Globalni je trend baviti se biciklizmom, pješačenjem ili trčanjem

Slobodno penjanje posebna je niša outdoor turizma, Foto: TZ Baška

Akcijski plan

Još 2015. Hrvatska je dobila Akcijski plan razvoja cikloturizma, međutim, najveći iskorak u njegovu razvoju napravila je Istra.

Govoreći o tome kako su u Istri prvi u Hrvatskoj počeli s razvojem cikloturizma, Martin Čotar iz Istarske razvojne turističke agencije (IRTA), kazao je kako je sve počelo time što je krajem devedesetih godina nekoliko ključnih ljudi na istaknutim funkcijama u turizmu odučilo pokrenuti razvoj alternativnih oblika turizma, među kojima i cikloturizam. Uz vino, ulje, gastronomiju, kulturu…

– Rekao bih da su tu dva najvažnija bila dva elementa, a to je da se na razini Istre odredilo osobe koje će se baviti ovim proizvodom i čime mu se moglo posvetiti više vremena, a drugo je da je u zajednici, počevši od nadležnih javnih službi, preko hotelijera, turističkih zajednica i ostalih, bilo senzibiliteta i interesa da se takav turistički proizvod razvije.

Time se u razvoj ovog proizvoda uključilo stručne ljude, uz širu potporu. Godine 2012. pokrenuta je inicijativa da se osnuje specijalizirani odjel za ovaj proizvod te je na inicijativu Istarske županije, županijskog TZ-a te hotelijera, 2014. osnovan poseban Odjel za outdoor pri IRTA-i. Tada se krenulo s jačim brendiranjem ovih proizvoda pod nazivom Istra outdoor, a danas su oni naši prepoznatljivi brendovi, pojasnio je Čotar.

Istaknuo je kako je u razvoju cikloturizma na Poluotoku vrlo važnu ulogu imao kontinuitet u radu, što je omogućilo prijenos znanja bez prekida, čime se stečeno znanje stalno nadograđivalo. I prije osnivanja odjela za outdoor, radilo se na standardima kategoriziranja staza, kartografskim podlogama, signalizaciji, web-stranicama i ostalim segmentima, ali je bitno naglasiti da taj razvoj nije bio prekinut više od dvadeset godina.

Istra outdoor

Uz cikloturizam, dodao je Čotar, razvijana je i pješačka ponuda koja je preuzela brojna iskustva iz cikloturizma, stoga je njen razvoj bio znatno brži. Sljedeći segment koji se plasirao kao ponudu, bio je kajakarenje koji je posljednjih godina jako dobio na popularnosti, posebice zadnjih 5-6 godina.

Osim toga, proizvod slobodnog penjanja dosta je specifična aktivnost koja je građena unutar te manje zajednice, a koja je također danas uključena u brend Istra outdoor. Ova se aktivnost odvija uglavnom izvan ljetne sezone, pretežito na sjeveru Istre, te je vrlo zanimljiva lokalnim ponuđačima smještaja s obzirom na to da pogađa upravo razdoblje izvan klasične sezone.

– Pješačko-trkački proizvod i biciklizam ipak čine gro outdoor ponude, reći će naš sugovornik. Pojasnio je kako se, ustvari, biciklizam dijeli na dva ključna segmenta. Jedan je prometni, odnosno transportni biciklizam, a riječ je, primjerice, o »pedaliranju« od hotela ili kampa do grada i unutar gradova.

Drugi dio je turističko-rekreativni segment koji uključuje, primjerice, kružne biciklističke staze (rekreativne, sportske). Transportni segment je najjači kada je na destinaciji i najviše turista, a to je ljeti, dok je sportsko-rekreativni biciklizam ipak pretežito rezerviran za mjesece van glavne sezone, počevši već od ožujka-travnja do lipnja te od rujna do listopada. A ako vrijeme posluži, biciklira se i u studenom.

Što se tiče promocije, iako se uglavnom cilja na područja Njemačke, Austrije, Italije te Slovenije, trenutno je veliki skok u interesu pokazalo talijansko tržište – tako je bilo na sajmovima na kojima smo bili protekle dvije godine. Posjet ili putovanje biciklom kroz Istru, kroz Kvarner i na okolne otoke realiziralo je ili planira većina posjetitelja na našim štandovima.

Govoreći, pak, o nedostacima, Čotar je ukazao kako u Hrvatskoj, pa tako i u Istri, imamo općenito jako loše riješenu biciklističku prometnu infrastrukturu.

– U ponudi je mnoštvo kružnih staza po manjim cesticama, kroz šumu i kroz ruralne dijelove, po makadamu, zemlji, putevima. Međutim, kada morate ići biciklom od Rovinja do Pule, od Barbana do Labina ili Rapca (a slično je i u ostalim krajevima uz obalu), možemo se kretati uglavnom samo glavnim prometnicama koje su ionako preopterećene. Na taj segment infrastrukture imamo najviše kritika, a tiče se sigurnosti kako biciklista, tako i ostalih sudionika u prometu, ukazao je Čotar.

Kajakarenje je sve popularnije, Foto: iStock

Produžetak sezone

I Kvarner već nekoliko godina razvija svoju ponudu cikloturizma. Kvarnerska je regija u tom smislu specifična što nudi i jedan poseban oblik bicikliranja, a to je popularnozvani Inselhupfen, odnosno kombinacija boravka na malim kruzerima jedrenjacima i bicikliranja čime ovi brodovi također produžavaju sezonu.

Isto tako, ulaže se u cikloturističku infrastrukturu, izrađuju mape i aplikacije za turiste. U Turističkoj zajednici (TZ) Kvarnera, pojasnili su, naime, kako se i regija Kvarner posljednjih nekoliko godina vrlo uspješno razvija kao outdoor destinacija, te je kao takva postala prepoznatljiva gostima koji svoj odmor provode na Kvarneru.

Razlog tome je s jedne strane, zasigurno trend rekreativnog bavljenja sportom koji u nekim slučajevima graniči i s profesionalnim rezultatima, pomicanje fizičkih granica vlastitog tijela, izlaska iz »komforne zone svakodnevnog života«, a s druge strane infrastruktura, ljepote regije, blizina tržištima kojima gravitiramo, svijest o kvarnerskoj obali, otocima i gorju koja vlada među gostima.

– Na području Kvarnera razvijen je i obilježen veliki broj staza za bicikliste i pješake, njih preko 3.000 kilometara, međutim za ozbiljniji iskorak u smjeru podizanja kvalitete outdoor proizvoda potrebno je bilo povezivanje svih subregija na Kvarneru kroz jaču koordinaciju projekta na razini županije, što je u posljednjim godinama i učinjeno.

Baš zato smo pokrenuli projekt Kvarner Outdoor koji ima za cilj razvijati i promovirati one staze koje zadovoljavaju potrebe čim većeg raspona korisnika, prilagođene rekreativcu, individualnim korisnicima s jasno naznačenim smjerovima kretanja i opisom staza, odnosno staze koje su rađene po smjernicama afirmirane struke.

Opsežna revizija svih biciklističkih i trkačko-pješačkih staza na području Primorsko-goranske županije dala je smjernice daljnje selekcije i diversifikacije staza na obiteljske, tematske, kružne, interpretacijske i ostale te je stvorena podloga za reorganizaciju sustava, izradu standarda signalizacije, uređenje, označavanje i najvažnija stavka, kontinuirano održavanje staza.

Osnovni cilj projekta je za svako područje bilo dobiti manji broj staza, ali kvalitetno uređenih i kontinuirano održavanih te kroz njih plasirati interpretacijsku priču gostu, pojasnila je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera. Dodala je kako su te staze označene oznakom Kvarner Bike odnosno Kvarner Hike, a baš sada je pred tiskom i prva standardizirana pješačka karta za područje crikveničko-vinodolske rivijere te će uslijediti ostale, ovisno o stupnju postavljene signalizacije na terenu.

Outdoor na Kvarneru

A da interes gostiju za outdoor aktivnostima na Kvarneru raste iz godine u godinu, potvrđuje i činjenica da prema podacima sustava eVisitor ostvareni broj noćenja tijekom održavanja outdoor manifestacija na području Kvarnera raste iz godine u godinu.

– S obzirom na to da se većina outdoor manifestacija održava u vrijeme pred i posezone, taj porast najvidljiviji je upravo u tom razdoblju. S obzirom na to da se gosti prijavljuju kao »gosti«, ne navodeći pritom način ili motiv dolaska, nije moguće utvrditi koliko je od njih biciklista, međutim prema raznim istraživanjima porast biciklista i »outdoraša« na području Kvarnera iznosi godišnje oko 20, dodala je direktorica županijskog TZ-a.

U posljednjih nekoliko godina, regija Kvarner se, dodala je, dobro pozicionirala na turističkoj karti kao destinacija pogodna za aktivni odmor. U prilog tome govori sve veći interes individualnih gostiju i korisnika koji borave na Kvarneru, baveći se aktivnim odmorom, ali i organizatora velikih događanja i natjecanja, koji su prepoznali Kvarner kao destinaciju spremnu za domaćinstva natjecanja.

Organizacijom manifestacija, posebice na međunarodnoj razini, i pozitivnim iskustvima sudionika, stvara se motiv dolaska te je to siguran i jak oblik promocije regije, jer se pozitivnim iskustvima sudionika i videosnimkama, koji se plasiraju u medije putem raznih medijskih platformi, osigurava vidljivost regije kao outdoor destinacije.

Upravo ugošćavanjem i podupiranjem manifestacija od svjetskog značaja, u kojem sudjeluju europski ili svjetski prvaci, rekreativac koji se bavi tim sportom, dobiva mogućnost tu istu stazu proći i usporediti svoje mogućnosti i postignuto vrijeme s vremenom svjetskog prvaka. Tu se stvara motivacija napredovanja i ponovnog dolaska, odnosno prolaska staze nakon nekog određenog vremena.

Popularizacija destinacije

U TZ-u Kvarnera navode i kako osim direktnog doprinosa turističkoj ponudi u vansezonskim periodima ovakva, većinom tradicionalna i po dojmu sudionika kvalitetno organizirana okupljanja, doprinose i popularizaciji destinacijskog sportskog turizma i aktivnijem sudjelovanju manjih sredina u njegovom razvoju. Svjetska iskustva govore o činjenici da je u marketinškom smislu najveći doseg izvještavanja o velikim i globalno poznatim događanjima.

– Treba isto tako reći kako je spoj rekreacije, sporta i gastronomije nezaobilazan dio turističke ponude Kvarnera. Objedinjavanje sporta i vrhunske gastronomije je nešto što našu županiju čini prepoznatljivom i jedinstvenom.

Regija Kvarner je s razlogom proglašena Europskom regijom gastronomije 2026. godine. Svi ovi proizvodi su međusobno povezani, međuovisni i komplementarni fragmenti različitih gospodarskih grana koji zajedno čine jednu funkcionalnu cjelinu, zaključila je direktorica TZ-a Kvarnera.