GOSPIĆ – Afrička svinjska kuga je, primjerice, u Rumunjskoj proljetos desetkovala uzgoj pitomih svinja, pa ih je na desetke tisuća moralo biti eutanazirano. Slično je krenulo i u Hrvatskoj, ali je resorno Ministarstvo već propisalo i provelo u djelo načine dezinfekcije pri ulasku u svinjogojske farme što se pokazalo vrlo učinkovitim. Promtno je reagirao i Hrvatski lovački savez s nizom edukativnih radionica i predavanja kako bi se lovačkim društvima skrenula pozornost na opasnosti ove zarazne bolesti.

Čorkova uvala

Ličko-senjska županija je svakako područje s najvećim brojem divljih svinja u prirodi. Njihov točan, a niti približan broj nitko ne zna, ali se pretpostavlja da se u ogromnim šumskim prostorima, u Parku prirode Velebit i nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i dijelovima NP-a Paklenica nalazi na desetke tisuća divljih svinja. Najbolji i životinjama najbolji životni areal svakako je u Lici prašuma Čorkova uvala koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog parka Plitvička jezera, na nadmorskoj visini od 860 do 1.028 m, u zoni bukovo-jelovih šuma. Prostire se na površini od 84 hektara. Ovaj je prostor izdvojen od uobičajenih izletničkih staza, kao i nekadašnja vila Izvor bivše komunističke elite koja je onamo išla u lov.

Čorkova uvala predstavlja sekundarnu prašumu – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka. Kako se životni procesi odvijaju nesmetano u njoj su prisutni svi razvojni stadiji svih sastavnica prašumskog ekosustava. Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka je diljem parka instalirala 20-ak nadzornih kamera kako bi pratili životne navike, kretanje krupne divljači i bilježili eventualne promjene. Stručni voditelj Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka je Kazimir Miculinić. Njegovi timovi pomno prate ponašanje krupnih životinja, posebice predatora, jelena i divljih svinja, ali unatrag godinu dana nisu zamijetili niti jedan slučaj da se neka od tih životinja čudno ponašala, davala znakove neke bolesti ili poremećaja. Posebice kada su u pitanju divlje svinje i eventualna bolest afričke svinjske kuge.

Opreza nikad dosta

Kakva je situacija po pitanju ove neizlječive bolesti u ličkim lovištima pitali smo predsjednika Županijskog lovačkog saveza Ličko-senjske županije Željka Nekića.

– Iz naših lovišta za sada nemamo informacija o pojavi te bolesti. Sva su naša lovačka društva postupala prema naputku Hrvatskog lovačkog saveza i struke, prati se situacija u lovištima pa za sada nismo imali slučajeva da se ta opasna zaraza pojavila u našim lovištima. Opreza nikada dosta, ali se nadam da će tako i ostati, ističe Željko Nekić.

Pri tome su lički lovci primijenili tzv. sanitarni odstrel divljih svinja, a svi uzorci tkiva ustreljenih životinja nose se na pregled u obližnje Veterinarske stanice. Na sreću, za sada bez pojave afričke svinjske kuge.