VRBNIK U zajedničkoj organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i vrbničke Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u toj je župnoj crkvi održano predstavljanje svih do sad učinjenih konzervatorsko-restauratorskih radova na središnjem dijelu njenog glavnog oltara.

Prezentacija učinaka višegodišnjeg konzervatorsko-restauratorskog obnavljanja središnjeg dijela glavnog oltarnog sklopa, nimalo jednostavnih i nezahtjevnih radova, bila je prigoda i da se lokalna javnost upozna sa svime što se posljednjih godina činilo na zaštiti i vraćanju ljepote i sjaja tog iznimno vrijednog kulturnog dobra na kojemu su angažirani restauratorski stručnjaci, etapno, počeli raditi još 2012. godine.

Nastavak radova

Nakon pozdravnih riječi vrbničkog župnika Ivana Brnića i Tajane Pleše, ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja je napomenula da su prezentacije učinaka resturatorskih zahvata iznimno važne za promociju njihova rada javnosti, ali i održavanja kulturno-povijesnih vrednota, povijesno-umjetničku analizu spomenutog oltara predstavio je Damir Tulić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Obnovljeni središnji dio glavnog oltara u vrbničkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Za konkretno predstavljanje odrađenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na središnjem dijelu glavnog oltara zadužena je bila viša konzervatorica-restauratorica Nevena Krstulović iz Restauratorskog odjela Rijeka. Govoreći o rezultatima zgotovljene obnove glavnog oltara Krstulović je ustvrdila da je oltarni sklop bio ozbiljno oštećen i ugrožen utjecajima vlage i crvotočine, ali i da su dugotrajni radovi oltaru vrbničke crkve vratili stari sjaj i ljepotu.

Predstavnici Resturatorskog zavoda napomenuli su i da ovime ne završavaju njihovi radovi na obnovi i učivanju vrijednih elemenata njenog interijera.

Glagoljski natpisi

Vrbnička župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije prvi se puta spominje u 14. stoljeću i to kao dvoranska građevina, dok je Agostino Valier 1579. spominje i kao trobrodnu crkvu manjih dimenzija.

– O njezinoj bogatoj povijesti svjedoče i brojni sačuvani glagoljski natpisi, prema kojima je poznato da je 1585. počela velika obnova crkve, te da je 1592. izgrađeno novo svetište. Sam polikromirani, pozlaćeni i rezbareni glavni oltar vrbničke župne crkve sastoji se od središnjeg dijela venecijanske provenijencije koji datira s kraja 16. i početka 17. stoljeća, te bočnih dvokatnih krila za koja se ocjenjuje da su mogući rad neke lokalne radionice iz sredine 17. stoljeća, istakla je Nevena Krstulović.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavodaTajana Pleše / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi u vrbničkoj crkvi započeli su 2012. u riječkom Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda, a izvedeni su u fazama, zbog složene konstrukcije i dimenzija oltara. Radovi na obnovi ove iznimne umjetnine, nastavljaju se i na bočnim krilima.

– Dosad izvedeni zahvati okrunjeni su netom odrađenom montažom središnjeg dijela oltara u svetište crkve čime je lokalnoj zajednici, koja je uz Ministarstvo kulture RH i Krčku biskupiju, sufinancirala projekt obnove, sad napokon vraćen dio ovog umnogome iznimnog vjerskog, tradicijskog i kulturološkog toposa, rekla je Tajana Pleše.

Atika glavnog oltara prije i nakon izvedenih zahvata / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ