Zatvorena koncesija u obzir dolazi jedino ako osigurava komunikaciju između dvaju dijelova Malinske i nosi ozbiljne prihode prihvatljive svakom stanovniku mjesta, kaže predstojnik Ureda Mladen Pejnović
RIJEKA Stvorena situacija oko Haludova predstavlja primjer nerealnih zahtjeva stranog investitora koji ne shvaća da u Malinskoj, kao i drugdje u Hrvatskoj, ne može imati svoje more. Kada se gospodin Ara Abramyan poziva da nije dobio što je Haludovo nekada bilo, zaboravlja da nikada nitko nije imao ograđene plaže u Malinskoj. Ni predsjednici vlada, ministri, generali, veleposlanici, akademici, heroji, bogati obrtnici, svjetski treneri… Nitko nikada! Uvijek su stanovnici Malinske koristili plaže Haludova i Rajskog puta i nikada u tome granice nije bilo. Jednostavno, to je bio drugačiji koncept turizma od ovog koji se sada želi uvesti, kazao je Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, komentirajući istup armenskog biznisnema Are Abramyana, vlasnika propalog kvarnerskog turističkog giganta Haludova.
Abramyan je, naime, prozvao državu i lokalne vlasti za opstruiranje njegovih razvojnih planova, ukazujući da mu je država »uzela« 75.000 metara kvadratnih tehnološke cjeline te da mu se nije dalo koncesiju za korištenje plaže ispod hotelskog kompleksa. Iako je u proteklih desetak godina bilo govora o ulaganjima u nekoliko navrata, do danas se nije uložilo ništa.
Država za kompromis
U Državnom uredu ističu da treba pronaći kompromis bez narušavanja načela prostornog planiranja i pomorskog dobra te da se i lokalna samouprava i strani investitor moraju rukovoditi hrvatskim zakonima.
– Iznenadio nas je ovakav pokušaj korištenja administrativnog resursa u rješavanju problema u koje je uključena država, što se često koristi u Rusiji, rekao je Pejnović, očito misleći na pristisak koji se pokušava napraviti na predsjedničkoj razini.
– Isto tako nitko ne može izbrisati sto godina turizma u Malinskoj, zbog bilo kojeg pravog ili krivog ugovora. Nikada nitko u turističkoj povijesti Malinske nije imao svoju ograđenu obalu. Nama je jasno da se svijet promijenio, no jedno je otvorena koncesija, a drugo zatvorena. Zatvorena koncesija u obzir dolazi jedino ako osigurava neki način komunikacije između dvaju dijelova Malinske i nosi ozbiljne prihode zbog kojih će biti prihvatljiva svakom stanovniku mjesta, dodao je Pejnović.
Što se tiče »izgubljenih« 7,5 hektara oko hotelskog kompleksa, Pejnović je rekao da Haludovo po tom pitanju među ostalim turističkim poduzećima nije nikakav izuzetak. Turističko zemljište, koje nije ušlo u privatizaciju, a koje su tvrtke, ali i ostali turisti, koristili bez naknade, revizijom privatizacije je kod čitavog niza tvrtki vraćeno pod okrilje države.
Bez fige u džepu
U Državnom uredu ističu da je ovakva situacija oko Haludova posljedica loše sprovedenih privatizacija koje datiraju još iz 1993. godine. Zbog nagomilanih grešaka pristajalo se na kompromise, kaže Pejnović, podsjećajući da su do sada svi urbanistički zahtjevi Haludova prihvaćeni i unijeti u prostorno-plansku dokumentaciju. A kompromisa bi moglo biti još, međutim 75.000 »kvadrata« u državnom vlasništvu i blizu 17 posto vlasništva, dodaje, nisu loša pregovaračka pozicija države.
– Viđenje je stranog investitora da je pokraden, kao što je i viđenje Malinske da je uništena. Za nas su to samo početne pozicije u pregovaračkom procesu. Interes države je da se ondje gradi i radi te da se ljudi zapošljavaju, pa se nadam da će investitor shvatiti da mu je država pravi partner za razvoj, istaknuo je Pejnović, prema čijim je riječima, ukoliko postoji stvarna namjera Abramyana da se Haludovo stavi u funkciju, moguće da se dogovor postigne do kraja godine ili ranije.