Perivoj ljubavi i glazbe Angiolina slavi 175 godina

Park i vila Angiolina - biseri u kolajnici

S obzirom da je Opatija prvo klimatsko lječilište na istočnoj obali Jadrana, možemo ga smatrati najstarijim perivojem klimatskih lječilišta na hrvatskoj obali pa je ovo vrijedan jubilej i na državnoj razini

Najveći i najznačajniji opatijski perivoj – perivoj Angiolina počeo se uređivati daleke 1845. godine, pa ove godine slavi 175. obljetnicu. Kako je perivoj Angiolina prvi uređeni perivojni prostor u Opatiji, Grad Opatija time ujedno obilježava visok i rijedak jubilej kontinuiranog razvoja perivojne arhitekture, kao jednog od osnovnih obilježja svojega identiteta.

Prema odluci Grada Opatije iz 1996. godine, službeni je naziv perivoja Park Angiolina, prema istoimenoj vili oko koje je uređen, nazvanoj imenom supruge njezina prvog vlasnika, riječkog patricija Higinia Scarpe. Kao javni perivoj vlasništvo je Grada Opatije, koji ga održava i uređuje putem gradske tvrtke Parkovi, d.o.o. S obzirom da je još 1968. godine zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture proglašen temeljem Zakona o zaštiti prirode, njime službeno upravlja županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Priroda. Godine 2016., Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci dodatno ga je zaštitio kao kulturno dobro, zajedno s vilom Angiolinom, a s obzirom da se nalazi unutar granica zaštite kulturno-povijesne cjeline Opatije, uživa zaštitu i u sklopu te kategorije kulturnih dobara.

Perivoj se nalazi u središnjemu dijelu grada, u najelitnijem pojasu koji obuhvaća prostor između glavne ulice i mora. Adresom perivoja može se, prema glavnom ulazu, smatrati Ulica maršala Tita, iako perivoj ima još nekoliko ulaza – iz područja opatijske luke i iz Ulice Zert, sa strane Ljetne pozornice i plaže Lido, te sa zapadne strane iz pravca hotela Kvarner.Najveći je to opatijski perivoj – površine 26.669 »kvadrata«. Prilikom njegova uređenja u najvećoj je mjeri sačuvan postojeći prirodni gaj lovora i ostvarena povezanost s građevinama koje se u njemu nalaze – prvenstveno s vilom Angiolinom. Iz dijela perivoja ispred vile može se uživati u pogledu na more i Slatinu. Prema Ljetnoj pozornici perivoj je za sada još uvijek ograđen visokim zidom, no prema projektu rekonstrukcije Ljetne pozornice taj dio bi trebao biti riješen na način kojim će biti ostvarena veća povezanost ovih dvaju javnih prostora. Prolazom kroz perivoj omogućen je kontinuitet Obalnog šetališta Franza Josepha I. od Voloskog do Lovrana.

Povijesni razvoj i stilska obilježja

Na temelju povijesnih izvora i literature utvrđeno je da je perivoj prošao nekoliko razvojnih faza. Nakon prve faze tijekom koje je bio privatni perivoj, slijedila je druga koja započinje 1883. godine, kada se – tada u sklopu šireg zemljišta u vlasništvu Društva južnih željeznica – uređuje prema zamisli Carla Schuberta, ravnatelja bečkoga Društva za uređenje parkova, kao javni lječilišni perivoj te postaje mjestom društvenih susreta, okupljanja i događanja, preuzimajući tako ulogu središta mjesta. U vrijeme talijanske vlasti bio je također zasebni perivoj, da bi se u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata pa sve do 1996. godine smatrao dijelom jedinstvenoga Parka 1. maja, zajedno s Parkom sv. Jakova. Spomenutom gradskom odlukom 1996. godine postaje ponovno zasebni perivoj. Tijekom vremena bilo je određenih promjena u njegovu uređenju i sadržajima, no u osnovi je sačuvana izvorna koncepcija uređenja, stilska obilježja, glavne perivojno-arhitektonske građevine i osnovna botanička struktura, čemu je posebno doprinijelo ulaganje u kontinuirano stručno održavanje. Do danas je u osnovi sačuvano oblikovanje Carla Schuberta, koje je uvažavalo izvornu koncepciju perivoja od njegova osnivanja 1845. godine.

U uvodnom siječanjskom članku najavili smo da smo perivojima Kolajnice pridružili atraktivne lajtmotive koji će predstavljati osnove gradskog identiteta, a ujedno pobuditi u posjetiteljima ugodne osjećaje i ostaviti lijepa sjećanja. Željeli smo Opatiju predstaviti kao grad odmora, zdravlja, glazbe, ljubavi; grad kamelija, palmi i ruža … Glavni smo opatijski perivoj stoga nazvali perivojem ljubavi i glazbe. Zašto?Scarpina ljubavna priča, koji je vili dao ime svoje prerano umrle supruge te činjenica da su slikoviti i skroviti perivojni prostori desetljećima bili kulisom romantičnih susreta, a da se u vili Angiolini održavaju i ekskluzivne svadbene svečanosti, potakla nas je da perivoj Angiolina označimo perivojem ljubavi kao najsnažnijeg i najuzvišenijeg osjećaja.Nadalje, posjetitelji Opatije su se u ovome perivoju oduvijek okupljali oko glazbe – oko nekadašnjeg i sadašnjeg glazbenog paviljona te na koncertima u vili Angiolini. Osim toga, perivoj je često ispunjen zvucima glazbenih izvedbi sa susjedne ljetne pozornice. Kako smo napomenuli, u perivoju su i skulpture dvojice skladatelja. Posebno treba naglasiti da je Opatija poznata i po festivalu zabavne glazbe te da je kasnije bila domaćinom najznačajnijih okupljanja glazbenika u Hrvatskoj – Porin, Dora. A uzimajući u obzir i važnost glazbe u životu svakog čovjeka, opravdano je da upravo ovaj, najstariji i najvažniji opatijski perivoj nosi i lajtmotiv glazbe. Vjerujemo da će i ovaj prikaz perivoja Angiolina, doprinijeti spoznaji njegove vrijednosti te biti pozivom na šetnju njegovim, ali i stazama ostalih perivoja Opatijske kolajnice.

S obzirom na doba osnivanja perivoja Angiolina te na njegova stilska obilježja, možemo utvrditi da se radi o historicističkome perivoju. Znakovit je za taj izraz rondeau ispred vile Angioline, nasadi istočno od vile u prirodnu lovorovom gaju ispresijecani mnoštvom vijugavih putova s odmorištima i klupama, obilje egzota te povijesne perivojno-arhitektonske građevine kao što su Švicarska kuća, glazbeni paviljon, ribnjak, stalagmit i dr.

Perivojno-arhitektonske građevine

Žarište interesa u perivoju je vila Angiolina. Njezino uređenje u funkciji ljetnikovca spomenutog riječkog patricija Higinia Scarpe 1844. godine smatra se prekretnicom u povijesti Opatije i obilježava kao početak razvoja turizma jer je bila središte društvenoga života i sastajalište najviših krugova europske aristokracije. Dvoetažna vila građena je u stilu neoklasicizma, u maniri tzv. jadranskog bidermajera, uz poštivanje načela modula i zlatnog reza. U vanjskome izgledu naglašava se simetrija i arhitektonska plastika renesansne oblikovne tradicije. Iako njezin projektant nije poznat, smatra se da mu je glavni uzor bio venetski arhitekt iz 16. stoljeća Andrea Palladio. Tijekom povijesti više je puta mijenjala vlasnike. U razdoblju 1986.-2001. godine temeljito je preuređena. Tada je vraćeno izvorno uređenje i sjaj dekoracija svečanoj dvorani u prizemlju koja se koristi kao reprezentativan javni prostor Grada Opatije. U vili je sjedište Hrvatskog muzeja turizma.

Nedaleka građevina s obilježjima alpske arhitekture u kojoj je danas izložbeni prostor prvi put se kao Milchstube spominje u gruntovnoj zabilježbi iz 1875. kada ju je Paolo Scarpa, sin Higinia Scarpe u sklopu cijeloga posjeda prodao grofu Viktoru Chorinskom. Godine 1884. Društvo južnih željeznica adaptira je u pansion i naziva Švicarskom kućom (Schweizerhaus). Za talijanske uprave bila je to vrtlareva kuća, a nakon Drugoga svjetskog rata u njoj je bilo sjedište tvrtki koje su skrbile o održavanju opatijskih perivoja. U blizini su nekadašnje gospodarske zgrade, staklenici i rasadnici, na kojem se prostoru planira urediti Centar za posjetitelje opatijskih perivoja, a sredstva za realizaciju ovoga projekta namjeravaju se ostvariti iz onih namijenjenih razvoju Urbane aglomeracije Rijeka.

U perivoju se nalaze dva spomen-obilježja – ravnatelju Društva južnih željeznica Friedrichu Juliusu Schüleru i skladatelju Ivanu Matetiću-Ronjgovu. Spomenik Friedrichu Juliusu Schüleru nalazi se u istočnome dijelu perivoja, a prvotno je bio smješten ispred hotela Kvarner. Bista Ivana Matetića-Ronjgova uklopljena je u polju istočno od vile Angioline. U lipnju 2006. izgrađen je istočno od vile Angioline glazbeni paviljon, kao osmerokutna građevina – suvremena interpretacija nekadašnjeg glazbenog paviljona koji je desetljećima stajao zapadno od vile i cvjetnog rondeaua.Staze kroz perivoj su posute šljunkom, a od gredica s nasadima odijeljene su obrubom od lomljenog kamena. Perivoj je opremljen javnom rasvjetom, klupama i košaricama za otpatke.

Botanička struktura

Jedno od osobitih obilježja perivoja Angiolina je iznimno bogatstvo biljnih vrsta zbog čega ga možemo smatrati svojevrsnim botaničkim vrtom. U četrdesetčetiri polja zasađeno je oko 140 biljnih vrsta. Mnogi su primjerci obilježeni pločicama s nazivom, a neke i zemljom podrijetla. Osnovu perivoja čini prirodni gaj lovora koji je kao najveći takav sačuvani prirodni kompleks na Jadranu jedinstven u biološkom, vegetacijskom pogledu. U taj su gaj unesene brojne druge vrste i posebno egzote iz raznih krajeva svijeta. Među stablašicama su posebno zanimljivi kalifornijski cedrovi, vazdazeleni mamutovac, himalajski cedar, gingko, cvatuće magnolije te hrast plutnjak, uz palme, čemprese, crnike i pinije. Kao podrast koriste se lovorvišnja, pitosporum, lemprika i aukuba. Jedno od najpoznatijih polja u perivoju je ono istočno od vile Angioline u kojemu rastu kamelije – simbol Opatije. Prepoznatljivošću se ističe šišanim šimširom oblikovan ornament rondeaua ispred vile Angioline u kojemu se mijenja sezonsko cvijeće.