Prezentacija projekta

Od mora do stola: Crikvenički učenici istražili sve tajne ribarstva

Anto Ravlić

Snimio Anto RAVLIĆ

Snimio Anto RAVLIĆ



CRIKVENICA  Koliko se zanimljivih podataka može saznati iz učeničkih radova i istraživanja, pokazala je prezentacija projekta »Od mora do stola« koji su tijekom čitave godine provodili učenici crikveničke OŠ Vladimira Nazora sa svojim mentorima, baveći se raznovrsnim temama o moru, soli, ribama, ribarstvu… Povod projektu bile su neke statističke činjenice koje su učenici istražili, a sve su koordinirale učiteljice engleskog jezika Jasna Mataija, Rea Župan i Iva Halasz.


O značaju mora i ribarstva najbolje govori činjenica da se ljudska vrsta tisućama godina hrani ribom i plodovima mora, mnoge su nacije i othranjene na hrani iz mora. Riba se lovi i jede još od razdoblja prapovijesti, a najstarija zabilješka o ribi kao hrani Homo sapiensa stara je više od 380.000 godina. Ribu su cijenili stari narodi – Egipćani, Kinezi i Rimljani. Cijenio ju je i naš čovjek, jer znamo da se hrvatsko ribarstvo spominje prvi put 995. u darovnici u kojoj je zadarsko plemstvo darovalo benediktinskomu samostanu sv. Krševana u Zadru ribarske pošte kraj otoka Molata i u zaljevu Telašćici na Dugom otoku.


Skromna potrošnja


Morsko ribarstvo u Hrvatskoj obilježeno je velikim brojem komercijalnih vrsta morskih organizama (više od 150) i iznimno raznolikim ribolovnim alatima (više od 50) pa se Jadran po broju vrsta riba ubraja u bogatija mora, no nažalost po gustoći njihovih populacija i mogućnosti iskorištavanja u razmjerno siromašna mora. To govori da su Hrvati skromni potrošači ribe. Posljednjih godina nacionalna politika nastoji povećati potrošnju ribe po stanovniku; ona se trenutačno procjenjuje na 10 kg godišnje, što je vrlo skromno usporedimo li se sa Španjolcima koji troše 44 kg ili pak s nedostižnim Islanđanima s godišnjom potrošnjom od čak 90 kg ribe.




Imajući sve to na umu, učenici i učitelji crikveničke škole odlučili su se dublje pozabaviti ovom tematikom kroz cjelogodišnji projekt objedinjen pod naslovom »Od mora do stola«. Ciljevi su bili upoznati se s bioraznolikošću našeg mora, tradicionalnim načinom dobivanja soli, ali i razvijati odgovornost kod djece za zaštitu okoliša.


More kroz sve predmete


Tako je razredna nastava opisivala i oslikavala ribe našeg kraja i pobliže upoznavala jadransko podmorje. Ekokviz najmlađih bio je također ove godine dio Projekta. Brojni učenici su sudjelovali na natjecanju u sportskom ribolovu. Na nastavi hrvatskog jezika učenici su krasnoslovili na tu temu, pisali prozne i lirske tekstove, motiv mora posebno su isticali u interpretaciji književnih djela i lektire, a novinarska skupina imala je zadaću pratiti sve vezano za projekt i izvijestiti o tomu u novom broju školskog lista Šarko.


Na satima stranih jezika učenici su se upoznavali s nazivima riba našeg mora na engleskom i njemačkom te usporedili tipična jela iz Hrvatske i Velike Britanije. Matematičari su se bavili strukturom kuhinjske soli, fizičari vrstama valova, kemičari ulogom soli u funkcioniranju tijela. Na biologiji su se upoznavali s biljkama slanušama, a na povijesti i geografiji fokusirali su se na sol i njenu ulogu kroz ljudsku povijest te na klimatske uvjete i kristalizaciju soli.Učenici i učitelji ništa nisu ostavili slučaju. Radilo se revno i predano, a rezultat je još jedan uspješan, važan i vrlo zanimljiv projekt iza njih.