Snimio Ivica TOMIĆ
I druga najjača priča koja je odjeknula Opatijom bila je vezana uz Liburnia Riviera Hotele, a ubrzo će se znati i jesu li istinita nagađanja da Adris grupa, odnosno Maistra, preuzima ovaj hotelski lanac
OPATIJA Dok se pripremaju na »poljubac« potrošena i »stara« 2015. te »mlada« 2016., godina očekivanja u koju vjeruju ili barem žele vjerovati mnogi – uvriježeno je pravilo »na vagu« stavljati one događaje koji su obilježili proteklo kalendarsko razdoblje.
Premda se Opatija kao rado spominjana prva dama hrvatskog turizma nema razloga žaliti na godinu koja je na izmaku, jer turistička pozitivna kretanja su se konačno vratila u grad, bilo je tu čak i rekordnih turističkih brojki, pa i nagrada i priznanja i za samu destinaciju i za ljude na kojima počiva ovdašnji turizam, s druge strane se za 2015. godinu može reći da je u pogledu mnogih stvari bila relativno mirna i nisu je obilježili veći skandali.
Međutim, bez obzira što se uz Opatiju u zadnjih 365 dana nisu mogle povezivati negativne reklame, to ne znači da mediji o njoj uopće nisu pisali, niti su se događale stvari koje su preskakivale lokalne okvire. U tom smislu, događaj broj jedan je bez konkurencije bio vezan uz i dalje najjaču hotelijersku tvrtku na Opatijskoj rivijeri, Liburnia Riviera Hotele. Naime, postignuti dogovor oko prodaje udjela Grada Opatije i susjednih općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji u LRH-u Cavtat itekako je odjeknuo, a novac koji će se po određenom ključu rasporediti na četiri liburnijske lokalne samouprave, približno 67 milijuna kuna, od čega oko 48 milijuna pripada Opatiji – uvelike je popravio gradski i općinske budžete.
I drugi je top događaj iz 2015. godine vezan uz LRH, a radi se o objavi koja ipak sve do danas nije ni potvrđena, niti demantirana – u priču oko kupovine ove hotelske tvrtke uključila se Adris grupa i navodno iskazala namjere da proširi poslovanje i na »biser Jadrana«. Rovinjska Adris grupa, odnosno njezina Maistra, navodno je potencijalni kupac većinskog udjela u opatijskim Liburnia Riviera Hotelima, te bi se više o tome moglo znati već u siječnju 2016. godine.
Izgradnja KTC-a
Treću poziciju po medijskom odjeku zauzela je moderno preuređena plaža Lido sa svim sadržajima koji se nadovezuju na obližnji hotel i restoran »Bevanda« u vlasništvu Zorana Maržića. Lido Bevanda Beach Resort, bez obzira na kritike onih koji smatraju da preuređenje nema puno veze s opatijskim stilom u arhitekturi i očekuju »popravni« tijekom najavljenog preuređenja kupališta Angiolina, postao je sadržaj koji turisti rado posjećuju, pa kada dođu u Opatiju, obavezno dođu pogledati »kako sada izgleda Lido«. Lido je definitivno postalo određena turistička atrakcija, vratilo je Opatiju u hrvatski vrh i očekuje se da napreduje i dalje u tom smjeru, a već mu je pozitivne kritike dala i javnost te je proglašeno i drugom najbolje uređenom plažom u cijeloj zemlji.
Cijene nekretnina u Opatiji su u 2015. godini preskočile Dubrovnik. I premda još uvijek nema onog pravog oporavka na tržištu, poznavatelji prilika kažu da su se cijene »kvadrata« u Opatiji u proteklom razdoblju u prosjeku vrtjele na razini od oko 3.000 eura, a neke su nekretnine postizale i znatno višu cijenu.
Kad u nekom gradu vidiš dizalice, prizor nije lijep ni romantičan, no pokazuje da se u tom gradu gradi i investira. U Opatiji su takvi prizori u 2015. godini bili »rezervirani« za dvije lokacije – onu iza hotela »Imperial« i za luku. Naime, na mjestu nekadašnjega kina u Opatiji radi se od jutra do mraka jer bi do kraja 2016. godine ovdje trebao osvanuti Kulturno-turistički centar, a »stara dama« dobiti sve one sadržaje bez kojih se gradovi ne bi smjeli tako zvati – kino, kazalište te multifunkcionalnu dvoranu za različite sadržaje, odnosno mogućnost da se na jednom mjestu okupljaju i druže mladi ljudi i svi koji žive u Opatiji, a nisu se preselili u »gornje krajeve« i svoje skupe stanove u vilama prepustili bogatima koji ovdje borave samo povremeno. Dakle, KTC bi trebao obradovati sve takve, a o njegovoj namjeni i budućnosti se najviše raspituju upravo najmlađi, koji možda i realnije od onih koji pamte neka bolja vremena za ovaj grad, proživljavaju stvarnost. I neopterećeno gledaju prema budućnosti…
Veliko je gradilište postala u 2015. godini i opatijska luka gdje se gradi, odnosno produljuje gat za privez turističkih brodova. To je prva faza rekonstrukcije opatijskoga pristaništa koje danas više ne zadovoljava potrebe korisnika.
I neobični vremenski uvjeti svakako su pri vrhu ljestvice onih zanimljivosti po kojima će se pamtiti godina koju za nekoliko sati pozdravljamo. Naime, ljeto je bilo izuzetno toplo, uslijed čega su se rušili turistički rekordi, a »igra prirode« se nastavila i izvan sezone kupanja, pa tako čak ni u studenom i prosincu kupači na plažama nisu bili nikakva rijetkost.
Skriveno blago
Uz druge kongrese, Opatija je imala čast uz bok velikih i poznatih gradova poput Napulja ili Barcelone, ugostiti Kongres mediteranske kuhinje, a na desetom po redu, jubilarnom Festivalu čokolade je izrađena i prva skulptura Djevojke s galebom od čokolade, čiji je autor bio mladi choco kipar iz Milana Antonio Licitra.
Tijekom godine koju upravo ispraćamo započeta je i revitalizacija jednog zaboravljenog projekta koji se ne nalazi u samom gradskom središtu, a u budućnosti bi mogao oživjeti turističku ponudu grada – obnova botaničkog vrta uz gornju prometnicu, Amerikanskih vrtova.
Zahvaljujući vrlo agilnoj udruzi ljubitelja kamelija »Iginio Scarpa«, ali i gradskoj politici koja se zalaže za rast kamelija bez ikakvih ograda i žica, na što više punktova diljem Opatije, nove su sadnice osvanule u parku Angiolina. Ovdje također treba pohvaliti i »zelena ulaganja« Milenij hotela, čije okućnice krase ne samo brojni grmovi kamelija, već i različito mediteransko bilje i njihova »cvjetna simfonija« bi trebala biti primjer i za druge hotelijere.
Ali, to nije sve… – Kao da pod zemljom ima skrivenog blaga – tako su građani komentirali infrastrukturne radove u središtu Opatije, odnosno asfaltiranje glavne prometnice, te potom ponovo »rom-pom-pom« radi osvjetljavanja nekoliko pješačkih prijelaza. No, nisu ove »bager-avanture« bile ništa specifično niti nezapamćeno za gradić pod Učkom koji je poznat po tome da se u njemu stalno nešto kopa. Pogotovo pred blagdane. Ipak, bez obzira na negodovanje sudionika u prometu kada se moralo čekati u kolonama, dojam je da je 2015. ipak bila manje »bager-godina« od nekih ranijih, po tom pitanju daleko nepodnošljivijih sezona.
