Lošinjski loger Nerezinac, 22-metarski jedrenjak s dva jarbola, sagrađen u 19. stoljeću, koji je prošle godine obnovljen i pretvoren u Interpretacijski plovidbeni centar, a koji je kao vrijedan primjerak tradicionalne brodogradnje 2010. godine Ministarstvo kulture uvrstilo na popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske«, bit će najveća atrakcija hrvatskoga predstavljanja na najvećem festivalu maritimne baštine, mora i mornara na Mediteranu, Escale a Sete, što će se u travnju održati u gradu Sete, najvećoj ribarskoj luci Sredozemlja, na jugu Francuske. Na sajmu koji ove godine obilježava desetu obljetnicu sudjeluje većina europskih zemalja, a u tjedan dana trajanja posjeti ga oko 300.000 ljudi. Festival ima proračun oko dva milijuna eura i ove godine održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona.

Kreću 6. ožujka

Uz Nerezinca, Hrvatsku će na sajmu u Setu, ali i u susjednom gradiću Marseillianu, u organizaciji Udruge Cronaves iz Splita predstavljati još četiri stara broda: komiške gundula i sandula, gajeta Foranka iz Hvara i gajeta Mila iz Šepurina na otoku Prviću. No, oni će u Francusku stići kopnom, u šleperima, dok će se Nerezinac u Sete uputiti morskim putem iz matične luke u Malom Lošinju.

– Iznimno smo počašćeni što ćemo predstavljati Hrvatsku u Setu, a dodatni nam je izazov to što ćemo prvi put zaploviti na 1.400 milja dug put s četiri člana hrvatsko-slovenske posade. Putovanje će trajati dvadesetak dana, tako da mi krećemo već 6. ožujka, najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Splitu Dalibor Cvitković, direktor TZ-a Malog Lošinja.

U četveročlanoj posadi bit će Lošinjani Gilberto Fazlić, Steno Vidulić, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe. Njihov povratak u Mali Lošinj planiran je u svibnju.

– Kao čovjek s mora ponosim se što sam pozvan za člana posade na taj povijesni brod. Na put prema Sète odlazim s najboljim željama u prezentaciji pomorske baštine, Apsyrtidesa i najljepšeg mora na svijetu, meni tako dragog Jadrana, s kojim ostajem na Ti, izjavio je slovenski novinar i publicist Mitja Zupančič, jedan od članova posade broda koji je prošlog ljeta bio najfotografiraniji objekt u Malom Lošinju, što dovoljno govori o njegovoj atraktivnosti.

Kalafatska tradicija

U predstavljanju hrvatske maritimne baštine i turističke ponude na jugu Francuske sudjelovat će TZ Maloga Lošinja, TZ Vodice, Udruga Palagruža iz Komiže, Udruga Hvar Metropola Mora, Muzej Staroga Grada na Hvaru, a veliku podršku cijelom projektu dali su Ministarstvo kulture, Hrvatska turistička zajednica, ured u Parizu, TZG Splita i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije.

– Nadam se da ćemo dostojno predstaviti našu dugu pomorsku i kalafatsku tradiciju. U Francusku ide 28 članova udruga koje brinu o starim brodovima i posade. Udruga Palagruža iz Komiže, osim radionica na kopnu, na moru će predstaviti komišku sandulu, koja će za tu priliku dobiti jarbol i novo jedro, a jednu gundulu sagradit će na radionici djeca iz Seta. U službenom dijelu programa predstavit ćemo i izložbu »Tragom male drvene brodogradnje«, koju su u partnerstvu radili Muzej betinske drvene brodogradnje i Muzej Općine Jelsa, a 9. travnja imat ćemo Hrvatski dan«, istaknuo je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves.

U pet godina postojanja udruge ovo je šesti projekt predstavljanja Hrvatske na europskim maritimnim festivalima. Prije Nerezinca, na najvećem pomorskom festivalu u travnju 2018. godine predstavila se i lošinjska regatna pasara.

Jedini sačuvani primjerak

Loger Nerezinac, star više od 100 godina, spomenik je lošinjske brodograđevne tradicije. Služio je za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak i to upravo ovaj lošinjski. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880. godine, a obnavljan je godinama, putem prekograničnog projekta CRO-SLO Mala barka 2, kako bi se doveo u prvobitno stanje. Dugačak 19,6 metara, s dva jarbola i nosivosti cca 300 tona, uobičajeno je bilo da posadu logera čine kapetan i tri do četiri mornara. Interpretacijski centar postavljen na samom brodu prezentira značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća. Svoj vez pronašao je ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju te ga je moguće posjetiti i to uz besplatan ulaz.