MALINSKA Deset godina o Haludovu se razgovaralo na puno sastanaka na različitim razinama, ali, činjenica je, ništa se nije dogodilo u smislu razvoja ovog nekadašnjeg turističkog diva. Činjenica da se trenutačno u malinskarskom kompleksu odmara predsjednik Nadzornog odbora i nekadašnji većinski vlasnik, armenski biznismen Ara Abramyan, iskorištena je da se pokušaju ugovoriti i novi sastanci.

Tako je najavljeno da bi u narednih petnaestak dana predstavnici tvrtke i Općine Malinska trebali razgovarati najprije s predsjednikom Ivom Josipovićem, a nakon Pantovčaka očekuju i sastanak s nekim od predstavnika Banskih dvora. No, kada se zna da se Abramyan desetak puta sastao s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem i da je u cijeloj priči pokušao posredovati čak i Vladmir Putin, ali bez uspjeha, ne čudi skeptičnost po pitanju učinkovitosti najavljenih sastanaka. 

I projekti i gosti

Ne uspije li ni ovaj pokušaj dogovora, Armenac s moskovskom adresom, koji je većinski paket Haludova kupio 2002. godine od PIF-a Velebit, najavljuje da će biti primoran zatvoriti Haludovo, u kojemu je tijekom čitave godine zaposleno oko 25 djelatnika i raditi samo sezonu sa sezonskim radnicima. 

Abramyan tvrdi da je planirao uložiti 200 milijuna eura u uređenje turističkog područja, ali da planirane investicije stoje prije svega što mu je dio zemljišta od oko 7,5 hektara, koje je po njegovom mišljenju tehnološka cjelina s objektima, sudskom odlukom oduzeto prije nekoliko godina i vraćeno pod okrilje države. Time mu je, tvrdi, onemogućena gradnja koju je planirao. Kaže da je projekt izgradnje izrađen nekoliko puta, ali zbog neriješenih sporova i nemogućnosti dobivanja koncesije, do realizacije tih projekata nije došlo. 

–  Imali smo projekt talijanskih investitora, ali nismo mogli riješiti papire i od toga se odustalo. Nakon toga je arhitekt Boris Magaš, koji je i projektirao Haludovo, napravio još jedan projekt ali tada nam je oduzeto zemljište pa je i on pao u vodu, objašnjava Abramyan, dodajući kako »oni žele raditi ali ih se u tome onemogućuje«.

Medicinski turizam

–  Prije dvije godine pozvao sam na sastanak i hrvatskog veleposlanika u Rusiji na kojemu sam dobio garantno pismo jedne ruske državne korporacije da će u novoizgrađeni kompleks slati ljude na odmor tijekom cijele godine, tvrdi, zaključujući kako mu je »žao ljudi otoka Krka jer svi već pomalo gube nadu« te kako »ne bi volio da negativna iskustva iz prošlosti smetaju u budućem razvoju«.

– Mi želimo biti partneri i mislim da je cilj svima da se ovo razvija, da se otvore nova radna mjesta i državi plaćaju davanja i porezi, kaže Abramyan. Ponudu budućeg Haludova planira, kaže, bazirati na medicinskom i zdravstvenom turizmu a cilj je da hotel s pet zvjezdica i pet hotela s apartmanima koji bi se davali u dugoročni najam, rade cijele godine te da u okviru kompleksa pružaju i medicinske preglede i usluge. U medicinskom turizmu vidi, kaže, ogroman potencijal dodajući kako na Krku sezona traje tri mjeseca, a oni žele raditi cijele godine. 

–  Turska, Izrael, pa i Bugarska, snažno razvijaju medicinski turizam i vrijeme je da se i ovdje započne njegov razvoj jer ima velikih potencijala. Komentirajući činjenicu da deset godina u Haludovo ništa značajnije nije uloženo, kaže da je on biznismen i da ga nije kupio kako bi stajalo neiskorišteno. No, od početka ne može dobiti koncesiju za plaže jer su natječaji na kojima je njegova tvrtka davala najbolju ponudu opstruirani. Haludovo je osim toga već cijelo desetljeće i u sporu s privatnim osobama oko povrata apartmanskog naselja »Lavanda« i taj spor do danas nije okončan.