Carica Marija Terezija je 7. studenoga 1778. godine donijela odluku po kojoj se u tadašnjoj Severinskoj županiji, uz već osnovane Primorski i Kupski kotar, osniva i treći kotar, nazvan Processus montanus
DELNICE Na zahtjev Hrvatskog kraljevskog vijeća u Zagrebu carica Marija Terezija je 7. studenoga 1778. godine donijela odluku po kojoj se u tadašnjoj Severinskoj županiji, uz već osnovane Primorski i Kupski kotar, osniva i treći kotar. Nazvala ga je Processus montanus, obrazloživši njegovo osnivanje potrebom za sigurnijim prometovanjem te nadzorom trgovanja iz unutrašnjosti prema moru. Već sljedeće godine na sjednici Severinske županije, održanoj u Mrkoplju, odlučeno je da će se taj novouspostavljeni kotar na hrvatskom jeziku zvati Gorski kotar, što je, u stvari, bio prijevod spomenutog pojma s latinskog jezika kojim je godinu dana ranije imenovan. Tako je zaživjela odrednica kojom se i danas, iako su kotarevi kao oblici lokalne samouprave nestali, određuje zemljopisno područje koje predstavlja svojevrsni prag između zapadnog dijela kontinentalne i primorske Hrvatske.
Na ideju da taj datum Gorani obilježavaju kao svoj svojevrsni rođendan – iako je, logično, jasno da su na ovom području ljudi živjeli i znatno prije tog imenovanja – došao je prije desetak godina današnji delnički gradonačelnik Ivica Knežević na čiju je inicijativu sinoć u Radničkom domu Delnice održana Svečana akademija povodom obilježavanja 240. obljetnice od tog događaja. Pozdravivši nazočne, delnički je gradonačelnik podsjetio da je prvo obilježavanje svojevrsnog rođendana Gorskog kotara upriličeno 2008. godine u prepunom Domu sportova Delnice.
Dio Svečane akademije bilo je i povijesno uprizorenje čina proglašenja trećeg Severinskog kotara, odnosno Gorskog kotara, pri čemu su likove Marije Terezije i njenog ministra odglumili voditeljica priredbe Slavica Kljaić i Zlatko Butigan, a priredba je upotpunjena i nastupima brojnih izvođača koji su pjesmom, glazbom i plesom čestitali rođendan pojma Gorski kotar.
Tri rođendanske želje
– Tada sam imao tri rođendanske želje koje ponavljam i danas. Prva je da Gorski kotar bude prepoznat u državnom vrhu koji donosi najbitnije odluke za razvoj zemlje, pri čemu su Gorskom kotaru nužni uvjeti kojima će se omogućiti konkurentnost ovog kraja na poslovnom planu, što može dovesti do zapošljavanja i rasta broja stanovništva. Druga mi je želja bila vezana uz to da se kroz goranske osnovne i srednje škole svakog 7. studenog izdvoji bar nekoliko minuta za priču o tom dijelu goranske povijesti, a treća je želja bilo jačanje goranskog jedinstva, što je, očito, potrebno i danas – završio je svoje kratko, ali emocionalno obraćanje gradonačelnik Knežević, aludirajući posljednjom rečenicom na činjenicu da pozivu na obilježavanje 240 godina od uspostave pojma Gorski kotar osobno nisu nazočili mnogi goranski čelnici, već mahom njihovi zamjenici.
U ime Primorsko-goranske županije nazočne je pozdravio dožupan Marko Boras Mandić koji je poput pravog gosta donio, odnosno najavio, jedan potencijalno vrlo lijep dar Gorskom kotaru.
– U proračunu za narednu godinu Primorsko-goranska županija predložit će Skupštini županije stvaranje Fonda za Gorski kotar u kojeg bi se izdvajalo 1 posto županijskog proračuna, odnosno oko 3 milijuna kuna, a uz to bi ostala i sva dosadašnja davanja prema školstvu, zdravstvu i ostalim djelatnostima koja se podupiru iz županijskog proračuna. Nadamo se da će ovaj naš prijedlog vijećnici županijske Skupštine i prihvatiti, kao i da će država – pri čemu se u radu sadašnje Vlade RH vide očigledni pozitivni pomaci prema Gorskom kotaru – shvatiti da je nužno da Goranima ostaje puno više od vrijednosti koje na goranskom području stvaraju brojne državne firme – rekao je Boras Mandić.
Vladina ulaganja
Sadašnja Vlada RH pod vodstvom Andreja Plenkovića to već i čini, ustvrdila je potom državna tajnica Majda Burić, izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića, istaknuvši da niti jedna dosadašnja vlast u Hrvatskoj nije pomagala Goranima kao što to čini Vlada premijera Plenkovića.
– Kroz razne zakonske odredbe, porezne reforme i izmjene zakona ova će Vlada u razdoblju od 2017. do 2019. godine u regionalni razvoj uložiti 1,3 milijarde kuna, a dio tih sredstava svakako će završiti i već završava na području devet goranskih općina i gradova. Spomenuta ukupna svota šest je puta veća od istovrsnih ulaganja u regionalni razvoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine, a krajnji je cilj da se tim ulaganjima potakne razvoj regija u Hrvatskoj, ojača konkurentnost u odnosu na razvijene sredine te postave temelji za kvalitetnije korištenje sredstava iz EU fondova kako bismo kroz sve te segmente osigurali daljni razvoj Gorskog kotara, odnosno svih regija Hrvatske – rekla je državna tajnica Majda Burić.