Jedino je od goranskih lokalnih samouprava profitiralo Vrbovsko koje je sišlo u niži rang pa se sada može kandidirati za projekte za koje se ranije nije moglo. Njihov primjer pokazuje kako je, što je potpuni apsurd, bolje biti među nerazvijenima, zaključuje čabarski gradonačelnik, nakon što je i Čabar dobio odbijenicu za projekt
ČABAR I Grad Čabar, kao i svi ostali goranski kandidati za sredstva iz EU fondova vezanih uz jednu od tzv. mjera namijenjenih razvoju ruralnih krajeva, nije bio uspješan. Čabrani su prijavili obnovu Doma kulture u Čabru, a bodovanje prijave pokazalo je kako nemaju dovoljan broj bodova jer su, sukladno indeksu razvijenosti kojeg je odredila sama hrvatska država, u skupini razvijenih koji pomoć takve vrste ne trebaju. Naravno, nakon podosta truda i nešto uloženih sredstava takva vijest nije lijepo dočekana u Čabru čiji gradonačlelnik Kristijan Rajšel na pitanje kakva je budućnost tog projekta, kaže:
Zatvorene »pipe«
– Država s jedne strane misli da smo bogati, a mi novaca nemamo. Pa da imamo svojih novaca mi se na ovakve natječaje ne bismo ni prijavljivali! Sve skupa djeluje potpuno nelogično. Treba ili mijenjati indeks razvijenosti ili stvoriti neke dodatne kriterije za brdsko-planinska područja, jer ako ovako nastavimo mi jednostavno na natječajima za EU sredstva ne možemo sudjelovati čime nam je onemogućeno korištenje sredstava iz EU fondova.
Štoviše, smatram da je taj nerealni indeks razvijenosti veći problem od neadekvatnog Zakona o brdsko-planinskom području. Naime, mi sami velike novce u komunalnu infrastrukturu i slične poslove ne možemo ulagati, a država nam indeksom razvijenosti priječi da te novce dobijemo van proračunskih okvira i van hrvatskih institucija što je totalni apsurd jer time država šteti i samoj sebi budući da tim potezom odbija novce koje sama ne bi morala davati i onemogućuje poslove koji bi, zahvaljujući poreznom sustavu, i njoj donijeli korist – govori Rajšel koji naglašava kako treba nastaviti borbu za promjenu nerealnog indeksa razvijenosti.
– Zašto Ministarstvo regionalnog razvoja ne bi napravilo operativni program o posebnom kohezijskom fondu za brdsko-planinske prostore? Konkretno, neka naprave listu svega što najnužnije treba područjima poput Gorskog kotara i Like te prijavi to kao poseban kohezijski fond EU! To se može i to se u Europi radi jer, u osnovi, ne može Europa ni znati što nama treba, ali će sigurno odgovoriti na naša traženja – smatra Rajšel. Bez obzira na neuspješnu kandidaturu svih prijavljenih goranskih općina i gradova na ovu posljednju EU mjeru, Rajšel smatra kako se od budućih kandidatura ne treba odustati.
– Naravno, ako ne postoje nikakve šanse, onda je bolje ne ići u kandidaturu. No, ako postoje i minimalne mogućnosti, smatram da se treba kandidirati. Jer, čak i da ta kandidatura propadne, ostaje projekt i pripremljena dokumentacija koja se može koristiti i dalje – rekao je Rajšel.
Borba za promjenu
– Mi smo ga do sada već pokušali mijenjati brojnim primjedbama, prigovorima i prijedlozima. Poslušalo nas se utoliko što se nešto malo promijenilo, ali i dalje je stanje nerealno. Jedino je od goranskih lokalnih samouprava profitiralo Vrbovsko koje je sišlo u niži rang pa se sada može kandidirati za neke projekte za koje se ranije nije moglo. Njihov primjer pokazuje kako je, što je potpuni apsurd, bolje biti među nerazvijenima!
Apsurdnost i nelogičnost situacije vezane uz indeks razvijenosti ogleda se i u tome da se se svi mi načelnici borimo da nas se proglasi nerazvijenima. Pa zar ne bi trebalo biti potpuno obrnuto, odnosno da smo u razvijenijim skupinama te da se pred izbore možemo hvaliti kako smo razvili svoje mjesto. Kod nas je potpuno obrnuto i to je najbolji dokaz koliko je indeks razvijenosti realan i točan – rekao je Rajšel.
