Kulturne rute, staze i putevi posljednjih desetljeća sve su značajniji u turističkoj ponudi destinacija diljem svijeta. Integrirana ponuda na kulturnim rutama i stazama, osim primarno kulturno-povijesne baštine, stavlja naglasak i na prirodne vrijednosti – šume, rijeke, jezera, polja… – kojima se kreću posjetitelji i turisti.

Turisti istraživači

Kulturne rute obuhvaćaju raznovrsne segmente ponude, uključujući outdoor aktivnosti, gastronomiju, kulturna iskustva i druge sadržaje, te se ne doživljavaju isključivo kao pješačke staze. Suvremeni turisti su istraživači koji žele doživjeti nešto novo, upoznati lokalne vrijednosti, primjerice autohtona jela i pića, te tradicijske obrte, uživati u prirodnim ljepotama koje je moguće ostvariti kroz osmišljene i vođene itinerare – kulturne rute i staze.

Razina outdoor aktivnosti dodatno pridonosi i zadovoljstvu turista boravkom na kulturnim rutama, a one bi se trebale razvijati na načelima održivosti. Razvoj kulturnih ruta na području Europe potaknuo je program »Cultural Routes of the Council of Europe« koji je iniciran 1987. s ciljem predstavljanja zajedničke i vrlo raznolike europske kulturne baštine. Prva predložena ruta Vijeća Europe bila je poznati Hodočasnički put Svetog Jakova, prema Santiagu de Compostela, a do 2024. certificirano je 48 kulturnih ruta Vijeća Europe od kojih njih 21 prolazi Republikom Hrvatskom. Inače, Hrvatska je 2016. godine postala državom članicom Proširenog djelomičnog sporazuma o kulturnim rutama.

Na području Primorsko-goranske županije imamo primjere sinergije prirodnih vrijednosti (šuma, voda) i kulturne baštine. Takvim primjerom možemo sagledati Mitsko-povijesnu stazu Trebišća-Perun na području općine Mošćenička Draga koja je spoj kulturnih i prirodnih vrijednosti (staroslavenska mitologija, šume, voda, putevi itd.).

Značajna vrijednost

U okviru projekta »Uloga outdoor aktivnosti u kreiranju turističkog proizvoda kulturnih ruta« financiranog sredstvima Sveučilišta u Rijeci pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Elene Rudan na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nedavno su provedena istraživanja usmjerena zadovoljstvu posjetitelja i turista svim segmentima ponude, kako kulturnih vrijednosti, tako i prirodne baštine. Prema rezultatima projekta, gotovo 60 posto ispitanika kulturnih ruta najviše ocjene u svim promatranim destinacijama daje karakteristikama destinacija kao što su ljepota krajolika, očuvanost okoliša, gastroponuda…, zatim turističkoj infrastrukturi kao što su uređene šetnice, prometna dostupnost, turistička signalizacija…, dok su najslabije ocijenjene same kulturne rute (npr. folklorna događanja, interaktivne karte, mobilne aplikacije kulturnih ruta, suveniri…).

Najnovija istraživanja ukazuju da kulturnim rutama, stazama i putevima nedostaje menadžment ruta koji povezuje svu ponudu na ruti osiguravajući na taj način i njenu održivost, a prije svega i kontinuirano inoviranje ponude koje će povećati zadovoljstvo turista i posjetitelja na ruti. Lokalno stanovništvo potrebno je što bolje upoznati s kulturnom rutom i prirodnim vrijednostima koje ona obuhvaća, koristeći razne edukativne aktivnosti i organizirane ture namijenjene školskoj djeci, udrugama umirovljenika i sličnim skupinama. Kulturne rute predstavljaju značajnu vrijednost za lokalnu zajednicu te imaju velik potencijal za jačanje društvene kohezije i razvoja održivog kulturnog turizma. 48kulturnih ruta Vijeća Europe certificirano je do 2024. od kojih 21 prolazi Republikom Hrvatskom.

Stvaranje botaničke zbirke

Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija djeluje Eko odbor koji okuplja studente i djelatnike s ciljem promicanja i provođenja projekata održivog razvoja, s posebnim naglaskom na ekološku i društvenu komponentu održivog razvoja.

Glavni projekt koji se planira realizirati u 2024./2025. akademskoj godini nosi naziv »Botanička zbirka na FMTU«. Cilj projekta je stvoriti zelenu i edukativnu površinu u vanjskom prostoru fakulteta. Ozelenjavanjem vanjskog prostora žele se simbolično predstaviti zaštićena područja Republike Hrvatske kroz odabrane biljne vrste. Prema riječima prodekanice za razvoj, prof. dr. sc. Marinele Krstinić Nižić planira se ostvariti suradnja s nacionalnim parkovima i parkovima prirode, na način da svaki park donira minimalno jednu biljnu vrstu. Biljna vrsta može biti donirana u obliku sadnice ili reznice, a jedini uvjet je da ta vrsta može uspijevati u priobalnim područjima. Izazovni segment projekta je sama pozicija fakulteta, uz samo more, zbog koje nisu sve vrste pogodne za ovo područje, ali uz stručnu pomoć i veliku volju studenata očekuju se pozitivni ishodi projekta.

Cilj Eko odbora je nastavne sadržaje u sklopu preddiplomskog studija Menadžment održivog razvoja, diplomskog studija Održivi razvoj turizma, te doktorskog studija Menadžment održivog razvoja primijeniti u svakodnevnom životu Fakulteta. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima održivog razvoja, smanjivanju i zbrinjavanju otpada, racionalnom korištenju energije, vode i uređivanju okoliša Fakulteta, te zadržavanju statusa međunarodnog FEE EcoCampusa (Foundation for Environmental Education). Međunarodno priznanje i Zelena zastava dodjeljuju se za postignuća na području zaštite okoliša te je FMTU prva sastavnica na Sveučilištu u Rijeci koja je primila ovo priznanje. Ciljevi su informiranje i podizanje svijesti studenata, zaposlenika, lokalne i šire zajednice o održivom razvoju; provedba ekoloških i društveno odgovornih projekata na Fakultetu i u zajednici; suradnja s lokalnom zajednicom i ostalim sastavnicama Sveučilišta.

U aktivnostima Eko odbora sudjeluju svi zainteresirani ovisno o programu rada, a jedna od aktivnosti povodom obilježavanja 50. godišnjice rada Fakulteta je projekt Eko đir. Projekt su osmislili studenti i djelatnici Fakulteta uz supokroviteljstvo Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa i Hilton Global Foundationa. Studenti na našem Fakultetu nisu isključivo usredotočeni na nastavu i istraživanje, nego žele postati aktivni sudionici i dati doprinos zajednici u kojoj studiraju.