Suvremeni gradovi suočavaju se s nizom izazova, od klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti do socijalnih nejednakosti, problema s prometom i zagađenjem zraka. Iako se ove teme često promatraju izolirano, u stvarnosti su one duboko povezane i međusobno uvjetovane. Urbana raznolikost – ne samo biološka, već i socijalna i funkcionalna – predstavlja ključan faktor otpornosti gradova. Međutim, umjesto cjelovitog pristupa održivom razvoju, često svjedočimo fragmentiranom donošenju odluka koje ne uspijevaju odgovoriti na složenost urbanih problema. Primjerice, mnogi gradovi ulažu u infrastrukturne projekte koji ne uključuju razvoj održivih prometnih alternativa, što produbljuje prometne gužve i zagađenje. Slično tome, nova urbana naselja često se planiraju bez dovoljnog broja zelenih površina, čime se povećavaju toplinska opterećenja i smanjuje kvaliteta zraka u gusto naseljenim područjima.

Regenerativna ekonomija

Regenerativna ekonomija, kao relativno noviji razvojni koncept, nudi cjelovita rješenja za ove izazove, integrirajući ekonomske, ekološke i društvene aspekte u jedinstveni pristup razvoju gradova. Umjesto uskog fokusa na ekonomske resurse, regenerativna ekonomija podrazumijeva stvaranje sustava koji aktivno obnavljaju i mobiliziraju prirodne i društvene resurse kako bi se postigla veća otpornost, prosperitet i kvaliteta života. U tom kontekstu, zelena infrastruktura – urbani vrtovi, zeleni krovovi, kišni vrtovi i parkovi – ne bi trebala biti percipirana samo kao estetski dodatak, već kao ključna investicija u stabilnost gradskih ekosustava i mitigaciju klimatskih promjena. Takva rješenja smanjuju gradske temperature, poboljšavaju kvalitetu zraka i vode te stvaraju prostore koji potiču socijalnu koheziju i jačaju lokalne zajednice.

Međutim, unatoč jasnim prednostima regenerativne ekonomije, njezina implementacija nailazi na niz prepreka. Kompleksnost izazova urbanog razvoja zahtijeva holistički pristup, no u praksi se često delegiraju zadaci stručnjacima koji nisu osposobljeni za interdisciplinarno rješavanje tih problema. Osim toga, nedostatak aktivne uključenosti svih relevantnih dionika otežava usvajanje sveobuhvatnih rješenja, dok fragmentacija odgovornosti između različitih razina vlasti i donošenja razvojnih odluka često dovodi do neskladnih strategija i usporava implementaciju potrebnih promjena. Kao rezultat, pozitivni učinci regenerativne ekonomije često ostaju izolirani i ne ostvaruju puni potencijal za dugoročnu transformaciju urbanog razvoja, jer se ne primjenjuju kao sustavni pristup na razini cijelog grada.

Prepoznati izazovi

Ekonomski fakultet u Rijeci prepoznaje važnost ovih izazova te aktivno doprinosi njihovom rješavanju kroz sudjelovanje u međunarodnim interdisciplinarnim znanstvenim projektima koje financira EU. Jedan od takvih projekata je CROSS-disciplinary network for research excellence in Regenerative Economy Innovation eco-Systems (CROSS-REIS), financiran iz programa Horizon Europe. Cilj projekta je unaprijediti prijelaz na paradigmu regenerativne ekonomije i oblikovati održivu budućnost kroz zajednička istraživanja i inovacije u područjima poput kružnog gospodarstva, gospodarenja otpadom i urbane bioraznolikosti. Kroz multidisciplinarnu suradnju visokih učilišta s istraživačkim institucijama i angažman dionika iz javnog sektora i gospodarstva, projekt nastoji stvoriti inovativne ekosustave regenerativne ekonomije koji će nuditi cjelovita i učinkovita rješenja za održivi urbani razvoj.

Upravo zbog toga, Grad Rijeka prepoznao je značaj regenerativne ekonomije te postao jedan od ključnih dionika u podršci provedbi ovog projekta. Rijeka, s obzirom na svoju industrijsku prošlost i specifične urbane izazove, ima jedinstven potencijal da postane primjer grada koji uspješno integrira digitalnu tranziciju, zelenu infrastrukturu i inovativne ekonomske modele u svoje dugoročne strategije održivosti. Grad se suočava s potrebom za transformacijom svog industrijskog naslijeđa u održive i ekološki prihvatljive prakse, što uključuje revitalizaciju urbanih prostora, stvarajući primjer za druge gradove koji žele izgraditi održiviji i ekološki prihvatljiviji urbani prostor privlačan za život i rad svojih građana. Ovakav pristup urbanoj tranziciji ne samo da može unaprijediti kvalitetu života građana, već Rijeku može postaviti kao vodeći primjer kako gradovi mogu uspješno balansirati ekonomski razvoj, ekološku održivost i socijalnu uključenost.

Ekonomski fakultet prepoznaje važnost izazova te aktivno doprinosi njihovom rješavanju kroz sudjelovanje u međunarodnim interdisciplinarnim znanstvenim projektima koje financira EU. Jedan od takvih projekata je CROSS-disciplinary network for research excellence in Regenerative Economy Innovation eco-Systems (CROSS-REIS), financiran iz programa Horizon Europe.