Vremena je sve manje, a priroda se nalazi u alarmantnom stanju. Bez djelovanja izloženost onečišćenju zraka iznad sigurnih smjernica povećat će se za 50 posto unutar desetljeća, a plastični otpad u vodenim ekosustavima gotovo će se utrostručiti do 2040.

Globalni konsenzus svih ključnih i odgovornih aktera jest da je krajnje vrijeme za posegnuti za ozbiljnim mjerama, a niz bitnih datuma kojima se obilježava važnost prirode i okoliša podsjetnik su da je za rješavanje gorućih ekoloških kriza bitna volja i inicijativa malog čovjeka.

Globalna svijest

Program UN-a za okoliš (UNEP) svake godine organizira niz događanja za Svjetski dan zaštite okoliša, čime se potiče globalna svijest. Naime, riječ je o najvećoj globalnoj platformi za javno informiranje o okolišu čiji su veliki pedeseti jubilej i ove godine milijuni ljudi u više od 100 zemalja diljem svijeta obilježili 5. lipnja. Trenutni fokus je na borbi i rješenjima protiv onečišćenja plastikom, a domaćin manifestacije bila je Obala Bjelokosti, u partnerstvu s Nizozemskom.

Iako nas okružuje u šoping-centrima, kafićima, supermarketima, a njezino korištenje čini se potpuno neizbježnim, fatalne brojke koje se povezuju s plastikom gotovo su nespojive sa svakodnevnim iskustvom konzumacije, no njihove zastrašujuće reperkusije mogle bi i najveće skeptike razuvjeriti oko aktualnih ekoloških problema.

Ono što svakako treba apostrofirati kao jedan od fundamentalnih problema jest jednokratnost uporabe. Naime, svake se godine u svijetu proizvede više od 400 milijuna tona plastike, od čega je polovina namijenjena samo jednom korištenju, a od toga se manje od 10 posto reciklira. Procjenjuje se da 19-23 milijuna tona godišnje završi u jezerima, rijekama i morima, što je ekvivalent nevjerojatnoj težini od 2.200 Eiffelovih tornjeva zajedno.

A da ne spominjemo još i probleme sasvim malih, oku nevidljivih komadića plastike koji spletom nesretnih okolnosti postaju djelić našeg svakodnevnog tjelesnog unosa. Naime, procjenjuje se da svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje – i mnogo više ako se uzme u obzir udisanje. Problem o kojemu govorimo jest mikroplastika, plastične čestice promjera do 5 mm koje pronalaze svoj put apsolutno svugdje – u hranu, vodu i zrak. Na udaru su, dakako, i ekosustavi. Odbačena ili spaljena plastika za jednokratnu upotrebu šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti te zagađuje svaki djelić dragocjenog planeta, od vrhova planina do dna oceana.

Akcije za spašavanje

S dostupnim znanjima i rješenjima, vlade, tvrtke i drugi dionici ključni su akteri u pojačavanju i ubrzavanju akcije za rješavanje ove krize. Stoga je i jedna od središnjih važnosti Svjetskog dana zaštite okoliša 2023. u mobiliziranju transformativne akcije u svim krajevima svijeta. Naime, globalno je ovo događanje koje služi kao svojevrsni podsjetnik da su akcije ljudi u vezi s onečišćenjem plastikom važne, zbog čega stručnjaci i naglašavaju da je najefikasnije rješenje prijelaz na kružno gospodarstvo.

Ono bi, kako ističu, moglo smanjiti količinu plastike koja ulazi u oceane za više od 80 posto do 2040. godine, smanjiti proizvodnju netaknute plastike za 55 posto, uštedjeti vladama 70 milijardi dolara do 2040., smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto i stvoriti 700.000 dodatnih radnih mjesta – uglavnom na globalnom jugu.

Pozitivna je vijest da se konkretne mjere na globalnoj razini doista poduzimaju. Prošle je godine 175 država članica UN-a podržalo povijesnu rezoluciju o zaustavljanju plastičnog onečišćenja i sklapanju međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma koji će biti spreman do kraja 2024.

Riječ je o doista najznačajnijem ekološkom multilateralnom sporazumu još od Pariškog sporazuma koji bi se mogao okarakterizirati kao svojevrsna polica osiguranja za ovu i buduće generacije. Cilj je, dakako, budućim generacijama omogućiti normalan suživot s plastikom, koji neće dovesti do kompromitiranja zdravlja i kvalitete života.