Zagor i Chico proslavili pedeseti rođendan

Strip je djelo Sergija Bonellija, čiji je otac Gianluigi bio kreator slavnog Texa Willera, pa se moglo očekivati da će novi crtani junak nastaviti obiteljsku tradiciju

Davno je iza nas vrijeme pojave reklame o »Gavriloviću«, koja je TV gledateljima slala poruku o »djedu mesaru, ocu mesaru, sinu mesaru«. Ono se na talijanske prilike može preslikati na porodicu Bonelli, koji su ljudima diljem svijeta podarili dva nezaboravna junaka stripa, najprije otac Gianluigi Bonelli Texa Willera, potom i sin Sergio – Zagora.

Ovaj prvi je »stariji«, proslavio je već odavno okruglu obljetnicu, sada je došao red na Zagora i Chica, junake westerna i humora, koji su ovog mjeseca proslavili svoj pedeseti rođendan. Riječ je o 15. lipnju, kada je izašla prva priča o ovoj dvojici nezaboravnih likova, koji su budili maštu milijunima i milijunima djece i mladih diljem svijeta.

Tex Willer je dobrodošao mladim Talijanima za popravljanje raspoloženja u poratnim godinama, od 1948. do 1967. godine je objavljeno 36 serija priča o njegovim podvizima. Od tih priča se mogla stvarati kolekcija, mogla se izvaditi naslovna stranica i spajali su se ti crtani romani u jedno novo djelo, koje je imalo posebno nacrtanu naslovnu stranicu. Izašle su tri ovakve kolekcije, prva između 1949. i 1950. godine, druga između 1950. i 1966. godine Treća od 1956. do 1967. godine.

U promijenjenim društvenim okolnostima Italije iz tog doba i sve većom prodajom ovih priča, izdavač je počeo objavljivati neobjavljene priče te tematike. Promijenjen je i format, prozvan u žargonu »bonellid«. S vremenom je to postao najprodavaniji strip u Italiji, u naponu popularnosti riječ je o tiraži od 600.000 primjeraka mjesečno, koja se lani spustila na 220.000 primjeraka.   

Pod pseudonimom

– Kada je nastao Zagor, Tex još nije dosegao maksimum svojeg uspjeha. Tada su najprodavaniji bili još kapetan Miki i Veliki Blek (u bivšoj državi poznat imenom »Blek Stena«) – sjeća se u »Repubblici« Sergio Bonelli, slavni tvorac Zagora, sin još slavnijeg Gianluigija Bonellija, tvorca Texa Willera. Strip je izašao s imenom autora Guida Nolitta, što je bio Sergiov pseudonim. Ime je izabrano slučajno, listanjem telefonskog imenika.

– Tada sam tek počeo shvaćati što bi se to moglo svidjeti čitateljima. Ako se Tex svidio teenagerima, možda sam se mogao svidjeti dječačićima, vraćajući se atmosferi Mikija i Bleka. Chico je također bio moj odgovor ocu, koji je kritizirajući mojeg Texa, govorio da ću ja biti dobar pišući priče o Pašku Paji. I upravo njemu se Chico nije sviđao, i u njegovim pričama on čini tako da ovaj ili otputuje ili završi u zatvoru. Sve da bi ga maknuo sa strane.   

Tajanstvena šuma

Zagor je inače bijelac koji živi u tajanstvenoj, izmišljenoj šumi Darkwood, kasnije sve popularnijom, kako je novi heroj osvajao čitatelje. Njegova koliba nalazi se duboko u unutrašnjosti, okružena je močvarom i mali broj ljudi zna put do nje. Strip je smješten u doba 1820. – 1840. godine.

Zagora su u toj priči Indijanci smatraju besmrtnim Manituovim poslanikom, zvali su ga Duh sa sjekirom. Cilj mu je bio idealistički, održavanje mira između bijelaca i Indijanaca u kraju s raznim plemenima i vojnim utvrdama, gradićima, traperskim naseljima i velikim neistraženim područjima. Zagorovo pravo ime je Patrick Wilding.

Nedugo potom Zagor uz pomoć prijatelja, glumačke obitelji Sullivan, načinio kostim s likom orla koji je poručio Indijancima da ga šalje Manitu te se na skupu indijanskih poglavica spektakularno pojavljivao uz vatromet. U galeriji likova uz Zagora najsimpatičniji je njegov najbolji prijatelj Meksikanac Don Chico Felipe Cayetano Lopez Martinez y Gonzales, komični lik, potpuna suprotnost heroju.

Nizak je, debeo, nespretan i proždrljiv, potkupljiv, hvalisav, ali vrlo prihvatljiv. Zbog svoje lakomosti za jelom često upada u najrazličitije i najnevjerojatnije situacije i neprilike pa ga Zagor mora spašavati. Chico je glavni Zagorov oslonac, vjerna desna ruka. Indijansko ime mu je Mali čovjek s velikim trbuhom.

Kao dječaku roditelje su mu ubili Indijanci, a život mu spašava lutalica Wandering Fitzy. Djetinjstvo je, veli priča, provodio odrastajući u prirodi s Fitzyjem koji ga je naučio kako rukovati sjekirom. Kao mladić Zagor je pronašao indijansko pleme Abenaki, koje mu je ubilo roditelje i njihovog vođu Salomona Kinskog. Nakon krvoprolića, prilikom kojeg je Zagor ubio većinu članova iz tog plemena, Zagor je ubio i Kinskog.   

Dobro i zlo

Međutim prije smrti Kinsky mu je otkrio i motive napada na njegovog oca. Ispostavilo se da je Zagorov otac, kao vojni časnik, izvršio masakr nad ženama i djecom indijanskog plemena i zbog toga je nečasno otpušten iz vojske. Time je Zagor prvi junak crtanih romana kod kojega je poljuljana ravnoteža između dobra i zla. On je nasljednik čitavog niza imena, koji su bili »dobri momci«.

Tex Willer je izabrao dobro kao nešto sasvim prirodno. Batman je dao zakletvu da će se boriti protiv zla nakon što su mu ubijeni roditelji. Nakon saznanja o njegovu ocu junak je doživio veliki šok. Zagor se ipak zakleo da će se do kraja života boriti protiv nepravde, ali to je bio neugodan trenutak prijelaza. S time je od klasičnog heroja priča postao moderni junak u kojeg nije sve crno – bijelo nego postoje i sive zone.   

Zakopano blago

U stripu se često pojavljuju Digging Bill, koji vječno traži nestala i zakopana blaga i time uvlači i Zagora i Chica u razne pustolovine, kitolovac kapetan Fishleg s brodom »Golden Baby«. On odvodi Zagora u neistražena područja. Tonka je poglavica plemena Mohawk i Zagorov krvni brat. Tu su Bat Batterton, privatni istražitelj koji se odijeva poput Sherlocka Holmesa, traperi Doc Lester i Pablo Rochas koji su jedni od najboljih Zagorovih prijatelja, barun Ikar la Plume poznatiji kao Ikarovo Pero, izumitelj kojem je cilj biti prvi čovjek koji će poletjeti.

Na listi neprijatelja su recimo profesor Hellingen, izumitelj i znanstvenik koji želi zavladati svijetom, Kandrax, keltski druid i čarobnjak koji ima magične moći, barun Rakosi, 700 godina star vampir koji je došao iz Mađarske, pokvareni drvosječa Timber Bill, Ben Stevens ili Kralj orlova, Nat Murdo, Mortimer.

Sergio Bonelli, umjetničkog pseudonima Nolitta je bio za junake koji mogu gubiti, koji »ližu rane«. ostavio je Zagora 1975. godine drugim autorima i tada je stvorio drugog protagonistu, pilota nazvanog Mister No. Taj je pak bio prvi popularni talijanski antijunak crtanih romana.

Što s Zagora tiče Gallieno Ferri je oduvijek bio crtač slavljenikova okoliša, a što se tiče drugih crtača i autora priče izmjenjivali su se toliki u ovih 50 godina, među njima valja spomenuti Ginaluigija Bonellija i Alfreda Castellija. Svi su oni gradili mit o Zagoru i njegovu prijatelju Chicu na radost milijuna djece diljem svijeta, brojnih generacija koje navijaju za pobjede svojih miljenika.