FOTO/Pixabay
Tim psiholoških istraživača Sveučilišta Missouri pruža jednu od prvih sveobuhvatnih studija o aroganciji.
Prilikom prvih susreta ljudi se obično koncentriraju na ostvarenje pozitivnog prvog dojma. No, kada se netko krene hvaliti i ne može se zaustaviti, obično ostavlja dojam arogantne osobe. Kroz povijest su različite kulture i akademici opisivali aroganciju na različite načine. Postoji i stara priča o perzijskom vladaru Kserksu, čiju su vojsku porazili Grci zbog njegove pretjerane arogancije i mišljenja da je njegova vojska daleko jača od grčke.
Tim psiholoških istraživača Sveučilišta Missouri pruža jednu od prvih sveobuhvatnih studija o aroganciji, kao i o klasificiranju tog stanja na različitim razinama. Nelson Cowan (profesor psiholoških znanosti Sveučilišta Missouri, Fakulteta umjetnosti i znanosti) organizirao je tim sastavljen od apsolvenata i post-doktorskih kolega uz koje je završio projekt. Na projektu je radio čitavu svoju karijeru, doznajemo s portala News Medical.
Tri razine arogancije
“Bili smo iznenađeni ograničenom količinom modernih istraživanja o aroganciji. Otkrili smo i da ta istraživanja ne dolaze iz specifičnih područja. Stoga smo stvorili jedan izvor za inspiraciju budućim istraživanja, uključujući (ali ne i ograničavajući), moguće medicinske dijagnoze poremećaja osobnosti”, kaže Cowan.
Tim je uključio svakoga za koga se činilo da ima određeni stupanj arogancije. Kao dodatak u pregledu literature, predložili su i način za klasificiranje različitih razina arogancije koju osoba može iskazati. Tim je osmislio sustav koji opisuje tri vrste arogancije:
individualna arogancija – napuhano mišljenje o vlastitim mogućnostima, vrlinama ili postignućima u odnosu na istinu komparativna arogancija – napuhano rangiranje vlastitih mogućnosti, vrlina ili postignuća u odnosu na druge ljude antagonistička arogancija – kritiziranje (ili klevetanje) ostalih temeljeno na pretpostavki vlastite superiornosti.
Ove tri razine pružaju temelj za to kako bi se arogancija mogla opisivati u budućnosti.
“Naš sustav ne može pružiti kompletno znanstveno razumijevanje već ima namjeru osigurati analitičku perspektivu prema aroganciji da bi pomogla voditi buduća psihološka istraživanja. Sustav bi se mogao primijeniti na sve vrste veza, poput međusobnih odnosa, pa čak i dijaloga između država i političkih grupa”, zaključuje Cowan, a prenosi News Medical.
