Morski led na Antarktici ove je godine pao na rekordno niske razine zbog visokih temperatura te ne postoji brzo rješenje da se poništi ta šteta, objavili su znanstvenici ovaj tjedan u studiji o utjecaju klimatskih promjena na kontinent.

Minimalni ledeni pokrov kontinenta prošle je godine pao ispod 2 milijuna kvadratnih metara prvi put od početka satelitskih mjerenja 1978. godine, a ove veljače pao je na još niže razine, pokazuje studija objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science.

“Trebat će desetljeća, ako ne i stoljeća da se te stvari oporave. Nema brzog rješenja za zamjenu ovog leda”, rekla je Anna Hogg, profesorica sa sveučilišta u Leedsu i jedna od koautorica studije.

„To će sigurno trajati dugo, ako je uopće moguće“, naglasila je novinarima.

Ovogodišnji minimum leda za 20 posto je niži od prosjeka posljednjih 40 godina, što je ekvivalentno gubitku morskog leda gotovo 10 puta većeg od površine Novog Zelanda, rekao je Tim Naish, direktor Centra za istraživanje Antarktike s novozelandskog sveučilišta Victoria u Wellingtonu.

„U nekim slučajevima približavamo se točkama bez povratka koje će, kad budu prijeđene, dovesti do nepovratnih promjena s nezaustavljivim posljedicama za buduće generacije“, upozorio je Naish.

Globalno zagrijavanje potaknuto izgaranjem fosilnih goriva učinilo je Antarktiku ranjivijom na ekstremne događaje, a taj utjecaj će se “gotovo sigurno” pogoršati, navodi se u studiji.

Klimatske promjene će “dovesti do povećanja veličine i učestalosti” toplinskih valova, kolapsa ledenih ploča i smanjenja morskog leda, dodaje se na temelju nedavnih dokaza iz znanstvenih studija antarktičkog oceana, atmosfere, kriosfere i biosfere.

Točan utjecaj klimatskih promjena na Antarktici i okolni ocean bio je neizvjestan i znanstvenici su se mučili da izmjere koliko globalno zagrijavanje utječe na debljinu antarktičkog leda.

No iz fenomena poput ubrzanog smanjenja morskog leda „znanstveno je razumno“ pretpostaviti da će se ekstremni događaji intenzivirati s rastom temperature, rekao je Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta Exeter, još jedan autor studije.

Prošle godine je “atmosferska rijeka” iz Australije donijela suptropsku toplinu i vlagu na kontinent, uzrokujući temperature do 38,5 stupnjeva iznad normale, što je bilo najveće odstupanje dosad.