Dobre vijesti

Znanstvenici uvjereni da koronavirus mutacijom neće postati opasniji i lakše prenosiv

T.I.

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Do sada su istraživači identificirali 12.706 mutacija SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, no na sreću nijedna od tih mutacija nije učinila COVID-19 lakše prenosivim



Dobre vijesti nosi danas objavljeno istraživanje znanstvenika s University College London (UCL): nijedna zabilježena mutacija SARS-CoV-2 virusa ne povećava prenosivost između ljudi.


Istraživanje je obuhvatilo genom virusa u 46 tisuća pacijenata iz 99 zemalja.


Koronavirusi poput SARS-CoV-2 vrsta su RNA virusa, koji mogu razviti mutacije na tri različita načina: slučajno kopiranjem pogrešaka tijekom replikacije virusa, interakcijama s drugim virusima koji zaraze istu stanicu ili mogu biti inducirani sustavima za modifikaciju RNA u imunološkom sustavu osobe koja virus nosi.




Prema pisanju SciTechDailyja, do sada su istraživači identificirali 12.706 mutacija SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19.


“Na svu sreću, istraživanje je pokazalo da nijedna od tih mutacija nije učinila COVID-19 lakše prenosivim, ali moramo ostati oprezni i nastaviti pratiti nove mutacije, posebno kad se počnu uvoditi cjepiva protiv virusa ” – rekla je jedna od glavnih autorica na istraživanju Dr. Lucy van Dorp s Genetičkog instituta UCL-a.


Otkriveno je da je većina mutacija djelovala neutralno na virus. To uključuje i mutaciju proteina zvanog D614G, za koji se govorilo da uzrokuje lakšu prenosivost virusa korone s čovjeka na čovjeka. Engleski znanstvenici u istraživanju objavljenom danas u znanstvenom časopisu Nature Communications, nisu pronašli dovoljno dokaza da ej ova mutacija povezana s jačim, odnosno lakšim širenjem zaraze među ljudima.


Zanimljiv je nalaz da se uobičajene mutacije virusa događaju na osnovu indukcije imunološkog sustava nositelja virusa, a ne zato jer se virus adaptira u svom novom domaćinu. Ova situacija u suprotnosti je s analizom istog tima što se događa kad SARS-CoV-2 prijeđe s čovjeka na životinje, konkretno nerčeve. Znanstvenici su u tom istraživanju bili iznenađeni činjenicom da se ista mutacija pojavljuje iznova na različitim farmama nerca, što je izazvalo zabrinutost da bi se isto moglo dogoditi kod ljudi. Sad je očito da virus drugačije reagira u ljudskom tijelu i ne dolazi do mutacija koje se ponavljaju i prijete da virus postane zarazniji nego što jest.


Znanstvenici na osnovu svojih opservacija očekuju da će virus mutirati i na kraju se divergirati u različite loze kako postaje sve rašireniji, ali to ne znači nužno da će se pojaviti bilo kakve loze koje su prenosivije ili štetnije.