Znanstvenici su godinama smatrali kako je povijest Venere bila prilično slična Zemljinoj. Nekad je, držali su, mogla biti nastanjiva zbog velikih oceana.

Nova istraživanja, međutim, otkrivaju da Zemljin sestrinski planet možda nikad nije imao tekuću vodu na svojoj površini, te da je oduvijek bio potpuno suh.

“Izračunavanjem trenutne stope atmosferskog uništavanja vode, ugljičnog dioksida i karbonil sulfida, dokazali smo da je unutrašnjost Venere suha”, piše tim astronoma, predvođen Terezom Constantinou sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji.

“Vulkansko obnavljanje Venerine atmosfere ukazuje da planet nikada nije bio nastanjiv”, dodala je.

Venera ima mnogo sličnosti sa Zemljom. Ima sličnu veličinu, sličnu masu i gustoću te sličan mineralni sastav, ali i mnoge bitne razlike. Prosječna temperatura na njenoj površini je oko 465 stupnjeva Celzijusa, dok je atmosferski tlak čak 92 puta veći od Zemljinog na razini mora.

Mjesto je doslovno vruće i nepodnošljivo za život, ali je oduvijek intrigantno za znanstvenike. Je li Venera ikad bila naseljiva?

Ukoliko je odgovor da, znanstvenici misle da to može reći ponešto o mogućim evolucijskim promjenama kroz koje bi Zemlja jednog dana mogla proći, kao i o izgledima za život drugdje u Mliječnoj stazi.

“Venera je prirodni laboratorij koji pokazuje kako se razvija nastanjivost ili nedostatak istog. To je primjenjivo i za egzoplanete. No ako Venera nikad nije bila nastanjiva, onda je za planete slične njoj to još manje vjerojatno”, dodaje Contantinou.

U vulkanskim plinovima Zemlje koji ulaze u atmosferu dominira vodena para jer je unutrašnjost našeg planeta jako vlažna. Na Veneri se vulkanski plinovi, pak, sastoje od maksimalno šest posto pare, iz čega proizlazi zaključak da je unutrašnjost jako suha i da tamo nikad nije bilo oceana.

To ne znači da nikad nije uopće bilo vode.

“Ako je Venera nekada imala veliki rezervoar vode, naš rad sugerira da se nikad nije kondenzirala u obliku oceana. Rana Venera vjerojatno je imala atmosferu s puno pare. Tijekom milijardi godina, ova je atmosferska para bila podvrgnuta fotodisocijaciji, razbijajući molekule vode na vodik i kisik, pri čemu bi lakši vodik postupno bježao u svemir. Taj je proces na kraju ostavio Veneru sa sušnom atmosferom kakvu danas promatramo”, navodi znanstvenica.

Zaključuje da to znači da egzoplanete sa sličnom atmosferom Venerinoj možemo isključiti u našem lovu na život izvan Sunčevog sustava. Barem zasad.