Reuters / iStock
Oko dvije trećine kopna na Zemlji suočavat će se svakodnevno s "vlažnijom i promjenjivijom" hidroklimom na dnevnoj i višegodišnjoj bazi, a to znači veće promjene između mokrih i suhih krajnosti, pišu istraživači
povezane vijesti
- Godina na izmaku najtoplija u povijesti. Prva je u kojoj su temperature više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje
- Plitvička jezera nastavljaju s projektom Campus. Cilj je što bolje se prilagoditi klimatskim promjenama
- Vanuatu poziva sud UN-a da prizna štetu koju nanose klimatske promjene
Broj ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje se događaju u cijelom svijetu povećava se kao posljedica klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje.
Oko dvije trećine kopna na Zemlji suočavat će se svakodnevno s “vlažnijom i promjenjivijom” hidroklimom na dnevnoj i višegodišnjoj bazi, a to znači veće promjene između mokrih i suhih krajnosti, pišu istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.
Znanstvenici također upozoravaju da će trećina ukupne površine svijeta postati još više suha.
Prema tom međunarodnom timu znanstvenika, više ekstremnih oborina predstavlja dodatnu prijetnju infrastrukturi i općenito društvu.
Prije svega, globalno zagrijavanje čini klimu neuravnoteženijom, “ekstremnijom u pogledu vlage i suše“, objavio je tim kojeg predvodi profesorica Wenxia Zhang iz pekinške Kineske akademije znanosti.
“Hidrološki ciklus se pojačava kako se klima zagrijava, a globalne prosječne oborine povećavaju se za jedan do tri posto po stupnju rasta temperature površinskog zraka”, kaže se u studiji.
No trend nije ujednačen i ekstremne bi se oborine mogle povećati još više u regijama s dosta vlage u atmosferi.
Predjeli u vlažnijim područjima, poput indijskih monsunskih regija, vjerojatno će biti više izloženi promjenama, s povećanjem obilnih oborina među ostalim učincima, navodi se u studiji.
