Pet puta dnevno jesti voće i povrće, od toga dvije porcije voća i tri porcije povrća, optimalna je količina i kombinacija za dulji život, sugerira istraživanje objavljeno danas u znanstvenom časopisu Američke udruge za srce „Circulation“.

Studija kojom se došlo do ovog zaključka je zapravo suma 26 istraživanja o ljudskim prehrambenim navikama širom svijeta i obuhvaća 1,9 milijuna ljudi iz 29 zemalja sa svih šest kontinenata.

Odavno je poznato i dokazano da prehrana bogata voćem i povrćem smanjuje rizik za razvijanje mnogobrojnih kroničnih bolesti koje su vodeći uzročnici smrti, poput kardiovaskularnih bolesti i raka. Ipak, prema podacima Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, tek svaka deseta odrasla osoba jede dovoljno voća i povrća.

Uspoređujući prehrambene navike gotovo dva milijuna uključenih u ispitivanja, oni koji su jeli dvije porcije (odnosno komada) voća i povrća dnevno u usporedbi s onima koji su jeli pet porcija imali su 13 posto veći rizik od smrti svih uzroka. Najveća razlika u riziku između ove dvije skupine očitovala su u smrtima od respiratornih bolesti, čak 35 posto je manji rizik ako jedete pet komada ili porcija voća i povrća dnevno, 12 posto je manji rizik od smrti uzrokovanih od kardiovaskularnih bolesti i 10 posto od smrti uzrokovanih zloćudnim bolestima.

“Američko udruženje za srce preporučuje napuniti barem polovicu tanjura voćem i povrćem pri svakom obroku”, rekla je Anne Thorndike, predsjednica odbora za prehranu Američkog udruženja za srce i izvanredna profesorica medicine na Harvard Medical School u Bostonu. „Ovo istraživanje pruža snažne dokaze o cjeloživotnim blagodatima jedenja voća i povrća i sugerira ciljani iznos koji se svakodnevno konzumira za idealno zdravlje. Voće i povrće prirodni su izvori hranjivih sastojaka koji se mogu uključiti u većinu obroka i grickalica, a neophodni su za održavanje zdravlja naših srca i tijela. ”

Istraživanje koje prenosi Sci Tech Daily pokazalo je i da nije svako povrće i voće jednako blagotvorno u ovome smislu smanjenja opasnosti od bolesti. Recimo škrobno povrće, poput graška i kukuruza, voćnih sokova i krumpira, nije povezano sa smanjenim rizikom smrti od svih uzroka ili određenih kroničnih bolesti.

S druge strane, zeleno lisnato povrće, uključujući špinat, salatu i kelj, te voće i povrće bogato beta karotenom i vitaminom C, poput agruma, bobičastog voća i mrkve, pokazalo se učinkovitim u smanjenju rizika od kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti.