Amiotrofičnoj lateralnoj sklerozi ili ALS-u, toj strašnoj progresivnoj neurološkoj bolesti, koja zahvaćenom čovjeku korak po korak oduzima pokretnost i u 90 posto slučajeva završava smrću u roku od pet godina, ne samo da nema lijeka, već se stručnjaci muče i da joj otkriju okidač, odnosno uzrok.

Genetska predispozicija je jedan od maglovito utvrđenih uzroka, a to što se ALS učestalije pojavljivao kod određenih skupina ljudi, poput misterioznog oboljevanja od ALS-a talijanskih profesionalnih nogometaša, aktivnim između 70-ih godina i kraja prošlog stoljeća, samo je dodatno zbunjivalo znanstvenike.

Novim istraživanjem Medicinskog fakulteta Sveučilišta Michigan možda je ostvaren korak naprijed u rješavanju bar te enigme. Proučavajući navike ljudi prije oboljenja od ALS-a, američki znanstvenici došli su do prilično začudnog zaključka, da inače zdrave aktivnosti poput igranja golfa, obrađivanja vrta, obrade drveta ili metala, lova i rekreacijskog streljaštva uključuju veću incidenciju ALS-a od ljudi koji se time ne bave.

Nije im trebalo dugo da shvate da nije problem u vrsti aktivnosti, nego izloženost određenim toksinima za vrijeme ekstenzivnog bavljenja golfom ili uređivanjem vrta. Takva je pretpostavka postojala i prije u nekim istraživanjima, a sad su znanstvenici iz Michigana dodatno potvrdili te pretpostavke.

“Znamo da su profesionalni čimbenici rizika, poput rada u proizvodnji i trgovini, povezani s povećanim rizikom od ALS-a, a ovo istraživanje potvrđuje da rekreacijske aktivnosti također mogu predstavljati važne i moguće promjenjive čimbenike rizika za ovu bolest” –  rekao je Stephen Goutman, glavni i suautor studije za New Atlas.

Istraživanje je provedeno na 400 ljudi kojima je dijagnosticiran ALS i 287 na kojima nije. Istraživače je posebno iznenadilo što se u aktivnostima povezanim s povećanom incidencijom isticao golf, točnije utvrđen je trostruko veći rizik negoli u ljudi koji se njime ne bave.

Zaključak je u tom smislu prilično jasan; znanstvenici misle da je rizik za dobivanje bolesti veći zbog pesticida kojim se obilato tretiraju golf tereni kako bi se suzbio korov na njima. A s obzirom da partija golfa na 18 rupa traje dugo, u prosjeku između 4 i 5 sati, toliko traje i izloženost pesticidima. Vjerojatno tu leži i rješenje zašto su bivši talijanski nogometni profesionalci misteriozno učestalije obolijevali od ALS-a. Poznato je da su se i nogometni tereni, da se ubije korov, tretirani s raznim vrstama otrova i pesticida. Isto je tako poznato da su profesionalci provodili i provode duge sate trenirajući na tim terenima.

Što se tiče obrade drveta, znanstvenici sumnjaju da je izloženost formaldehidima glavni faktor rizika.

Zanimljiva je činjenica iz istraživanja da spomenute rekreacijske i profesionalne aktivnosti povećavaju rizik za ALS samo kod muškaraca. Kod žena (koje ALS i inače rjeđe pogađa), rizik od obolijevanja nije primijećen.