Reuters
Skupina znanstvenika iz ciejlog svijeta u nedjelju je počela trogodišnji projekt proučavanja čovjekova utjecaja na prirodu u cilju zaštite biljnog i životinjskog svijeta od raznolikih prijetnji, od onečišćenja do klimatskih promjena.
Studija, koja bi trebala biti završena 2019. godine, proučavat će bioraznolikost od bakterija do plavih kitova, od važnosti očuvanja koraljnih grebena do uloge šuma u apsorpciji plinova s učinkom staklenika.
Vlade su 2010. prihvatile niz ciljeva u sklopu napora za zaštitu prirode, a među njima je i prekid ubijanja ugroženih vrsta do 2020. godine.
Znanstvenici, međutim, kažu da imaju tek nejasnu ideju o tome kojim ritmom životinjske i biljne vrste izumiru.
Za novu procjenu čovjekova utjecaja na prirodu zadužena je Međuvladina znanstveno-politička platforma za bioraznolikost i službe ekosustava (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services, IPBES), uspostavljena 2012. godine.
»Cilj je IPBES-a pružiti donositeljima odluka i cijelome društvu cjelovitije razumijevanje interakcije čovjeka i prirode«, kaže Simon Ferrier iz Australske nacionalne znanstvene agencije CSIRO.Studije koje izradi IPBES pomoći će političarima donositi odluke u budućnosti.
Mnogim biljkama i životinjama prijeti izumiranje zbog različitih uzročnika, primjerice ubrzanog nestanka staništa tropskih šuma koje se iskrčuju kako bi se dobila obradiva zemlja za rastuće svjetsko stanovništvo. Neki od uzročnika izumiranja vrsta su i širenje cesta i gradova, onečišćenje i utjecaj globalnog zatopljenja.
