Liječenje CAR-T limfocitima i još tri napredna oblika stanične imunoterapije koje daju nadu u izlječenje karcinoma ili u produljenje života čak i onim pacijentima kojima drugi lijekovi više ne mogu pomoći, uskoro bi se u potpunosti moglo provoditi u Hrvatskoj.

Riječ je o terapiji koja je u svijetu pokazala visoku djelotvornost kod nekih oblika limfoma, ali i drugih tumora poput raka dojke i glioblastoma.

Hrvatski liječnici i znanstvenici uključeni u Zakladu Zora počeli su prikupljati donacije kojima bi se osigurao novac za početak kliničkih ispitivanja.

Vlastita proizvodnja najbolja opcija

U okviru tog projekta, CAR-T limfociti proizvodit će se u Hrvatskoj, što će, predviđaju njegovi pokretači, bitno pojeftiniti liječenje, ubrzati postupak liječenja i učiniti ga djelotvornijim, povećati dostupnost novih, poboljšanih oblika CAR-T limfocita, i ovo liječenje proširiti na pacijente oboljele od drugih malignih hematoloških bolesti, solidnih tumora i autoimunih bolesti.

– Terapija daje nadu u izlječenje onima koji je više nemaju. Od četiri lijeka koji su dostupna na svjetskom tržištu, u Hrvatskoj imamo samo jedan jer velike farmaceutske kuće nisu zainteresirane za tako malo tržište.

Zato je vlastita proizvodnja najbolja opcija koja će omogućiti da i drugi bolesnici dobiju mogućnost ovakvog liječenja, poručio je prof.dr. Mladen Merćep, imunolog iz Dječje bolnice Srebrnjak i predstavnik Zaklade, predstavljajući danas projekt pred saborskim Odborom za zdravstvo.

Spomenuta terapija u svijetu je dosad postigla iznimne rezultate, a hrvatski liječnici očekuju da će postići i veću kliničku učinkovitost od one zabilježene u liječenju ALL limfoma.

Trošak liječenja manji za 80 do 90%

Proizvodnja u Hrvatskoj, u KBC-u Sestara milosrdnica koji ima prostore za to, smanjila bi postojeći trošak liječenja koji danas iznosi oko 400.000 eura za 80 do 90 posto.

Uz to, mogla bi se primijeniti u ranijim stadijima bolesti, kad se bolesnici i sustav ne “potroše” na prethodne linije liječenja.

– Brzina isporuke CAR-T limfocita smanjila bi se s pet tjedana na 12 dana, imali bismo manje nuspojava kod naših pacijenata, a u terapiju bismo mogli uključiti i pacijente s drugim indikacijama, naveo je Merćep, koji očekuje da im za pokretanje projekta kad prikupe potrebni iznos od 2,5 milijuna eura, treba oko godinu dana.

Na sjednici Odbora za zdravstvo dobili su za svoj projekt potporu predstavnika Ministarstva zdravstva, HZZO-a i HZJZ-a, a članovi Odbora zatražili su i potporu Vlade.

“Ovo je avangarda koja sublimira vrhunsku znanost i vrhunsku medicinu. Rezultati su obećavajući, ako nijedno dijete više ne umre od malignog tumora, to je ogroman pomak”, istaknuo je Goran Roić, ravnatelj Dječje bolnice u Klaićevoj.