RIJEKA – Copernicus je vodeći program Europskog programa promatranja Zemlje u kojemu se uz Službu za nadzor atmosfere (CAMS) nalazi i Služba za upravljanje klimatskim promjenama (C3S). Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i drugima.

Posredstvom partnerske organizacije Copernicusa za odnose s javnošću u Republici Hrvatskoj dobili smo razgovor s voditeljem Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS), francuskim znanstvenikom Vincent-Henrijem Peuchom.

Smanjenje emisija

Za početak nam recite što su sve istraživanja otkrila u pogledu klimatskih promjena?

– Glavna veza između krize COVID-19 i klimatskih promjena su emisije stakleničkih plinova i posebno CO2. Unatoč mjerama lockdowna koje se u većini zemalja svijeta primjenjuju u razdoblju od 2 do 3 mjeseca, osim smanjenih emisija iz cestovnog prometa za 60-70 posto ili iz zrakoplovstva za 90-95 posto, nema većih smanjenja koja se mogu vidjeti na atmosferske koncentracije CO2.

To je zato što CO2 ima dug vijek trajanja i nakuplja se u atmosferi. Ono što se događa s mjerama povezanim s COVID-19 jest da su »svježe« emisije CO2 tijekom tog razdoblja niže nego što bi bile u uobičajenim okolnostima. Global Carbon Project procjenjuje da će emisija CO2 za 2020. biti manja za 4 do 7 posto u odnosu na 2019. godinu, ali još uvijek vrlo velika.

To znači da će se koncentracije CO2 u atmosferi i dalje povećavati. Za suzbijanje koncentracije CO2 u atmosferi i smanjenje utjecaja na klimu u cilju usporavanja njezinih promjena, smanjenje emisija treba biti dugoročno, a ne samo privremeno.

Prema nekim teorijama čini se da je zagađenje, posebno ono prisutno u Wuhanu, kumovalo ovoj bolesti. Kakvo je vaše stajalište o tome?

– Ne može se reći da je onečišćenje zraka pridonijelo stvaranju bolesti COVID-19. Bolest uzrokuje virus, nazvan SAR-CoV-2. Istražuje se je li onečišćenje zraka faktor koji utječe na prenošenje i težinu bolesti.

Međutim, velika je vjerojatnost da dugoročno izlaganje onečišćenom zraku ljude čini osjetljivijima na razvoj teškog oblika bolesti i eventualne smrti ako dođu u kontakt s virusom.

Učinak kratkotrajne izloženosti onečišćenju zraka (nekoliko dana prije nego što se zaraze virusom) se raspravlja, ali smatra se da bi to moglo negativno utjecati na funkciju imunološkog odgovora.

Konačno, otvoreno je pitanje mogu li sitne čestice u zraku služiti kao vektor virusa i produljiti vrijeme njegova boravka u zraku (ovisno o temperaturi, vlažnosti). Ako taj proces ipak postoji, vjerojatno bi bio manje važan od izravnog prijenosa kontaktom ili izravnim kapljicama.

Jednostavne promjene

Pojedini članci u stranim časopisima ističu podatak kako je za vrijeme izolacije, na koju smo svi bili primorani diljem svijeta i tijekom koje tvornice i ostali zagađivači nisu radili ili su samo djelomice bili aktivni, došlo do čišćenja neba i atmosfere. Što nam možete kazati po tom pitanju?

– Da. Promatranja sa zemaljskih senzora i satelita koje prikupljamo za Copernicus službu za nadzor atmosfere (CAMS) pokazuju da je zagađenje zraka uglavnom bilo smanjeno kad su na snazi ​bile mjere lockdowna.

Količina »čišćenja« ili smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari ovisi o vrsti i mjestu. Općenito, koncentracija NO2 je više smanjena nego koncentracija sitnih čestica. Razumijemo zašto je to tako: emisije iz određenih sektora aktivnosti su smanjene, kao što je već spomenuto. Detaljni podaci mogu se naći na našoj web-stranici.

Što bi sve trebalo poduzeti kako bi se poboljšala kvaliteta zraka?

– Postoji niz akcija na kolektivnoj i pojedinačnoj razini koje se mogu poduzeti za smanjenje emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova, ne samo privremeno nego i trajno. Jedan od primjera je vožnja biciklom ili javni prijevoz umjesto da se vozi pojedinačnim automobilom, osim ako nije potrebno.

Drugi primjer je kupovina i konzumiranje proizvoda koji su lokalni i sezonski; na taj se način izbjegava velika emisija, naprimjer staklenici ili oprema iz inozemstva. Popravak uređaja – ako je to moguće, bolji je od kupnje novih, također s gledišta emisija.

Izgradnja visoko energetski učinkovitih kuća može smanjiti količinu energije potrebne za grijanje ili hlađenje. Zamjena proizvodnje energije koja se temelji na fosilnim gorivima obnovljivom energijom je, naravno, također glavni aspekt. Popis je dugačak!

Vidljive posljedice

Ne poduzmu li se već sada aktivni koraci kojima bi se trebala prevenirati ekološka katastrofa, što nas očekuje u budućnosti: svijet kao onaj iz celuloidnog naslova »Mad Max« te nekih drugih filmova katastrofe i apokaliptičnih prizora?

– Bez da zamišljamo prizore u hollywoodskom stilu, zagađenje zraka i klimatske promjene već imaju učinke. Određene bolesti poput astme postaju sve učestalije. Bioraznolikost je pogođena.

U vegetaciji dolazi do pomaka, a opustošenje napreduje. Morski led se smanjuje. Shvaćanje toga i posljedica za planet i čovječanstvo već bi trebali biti dovoljni da se odmah poduzmu mjere.

Projekcije za kraj stoljeća ukazuju na to da bi se neki meteorološki događaji poput suša mogli postati učestaliji i postoje velike neizvjesnosti u pogledu drugih ekstremnih događaja.

Nadajmo se da će čovječanstvo biti dovoljno mudro da razmotri sve signale koje trenutno imamo i aktiviramo se prije nego što se neravnoteže u Zemaljskom sustavu razviju dalje i uđu na nepoznat teritorij za naš planet.