Ovaj tjedan objavljena studija u časopisu Nature Climate Change otkriva da širenje više od polovice poznatih zaraznih bolesti pojačavaju klimatske ekstremne situacije kao što su poplave, toplinski valovi i suše.

Točnije, analizirajući medicinske zapise znanstvenici su otkrili da 218 od 375 bolesti, odnosno 58 posto, kojima se mogu zaraziti ljudi, šire više i pogoršavaju u slučaju 10 tipova ekstremnih vremenskih pojava povezanih s klimatskim promjenama.

Logika je zapravo vrlo jasna, pljuskovi i poplave povećavaju mogućnost da se preko komaraca, štakora i jelena koji prenose bolesti zaraze i ljudi. Zagrijavanje oceana i toplinski valovi koji oštećuju plodove mora i ostali živi svijet u vodi dovodi također do lakšeg stvaranja i širenja zaraznih bolesti putem prehrane, suše pak ljudima donose šišmiše koji prenose virusne infekcije.

Osim zaraznih bolesti, istraživači su proširili svoju pretragu na sve vrste ljudskih bolesti, uključujući nezarazne bolesti kao što su astma, alergije, pa čak i ugrizi životinja, kako bi vidjeli koliko bolesti mogu na neki način povezati s klimatskim opasnostima, uključujući zarazne bolesti. Pronašli su 3213 empirijskih primjera slučajeva u kojima su klimatske opasnosti bile upletene u patogene bolesti. Svi empirijski primjeri slučajeva bili su povezani s 286 jedinstvenih patogenih bolesti od kojih je 277 bilo pogoršano najmanje jednom klimatskom opasnošću. Iako su 63 bolesti smanjene zbog nekih klimatskih opasnosti, 54 od njih su povremeno bile pogoršane drugim klimatskim opasnostima; samo je učestalost devet patogenih bolesti smanjeno uslijed klimatskih opasnosti.

Iako je povezanost vremena, odnosno klime s širenjem zaraznih bolesti prepoznata još od antičkog doba, ova je studija još jedan dokaz da klimatske promjene na mnogo načina utječu na ljudsko zdravlje.

“Ako se klima mijenja, mijenja se i rizik od ovih bolesti” – rekao je koautor studije dr. Jonathan Patz, direktor Globalnog zdravstvenog instituta na Sveučilištu Wisconsin-Madison za Associated Press.

Glavni autor studije Camilo Mora, analitičar klimatskih podataka na Sveučilištu Hawaii, napomenuo je pak da studija nije predviđanje budućih stanja i slučajeva.

“Ovdje nema nikakvih nagađanja. To su stvari koje su se već dogodile.”

Ovaj znanstvenik osjetio je to na vlastitoj koži. Prije nekoliko godina u rodnoj Kolumbiji njegov je ruralni kraj pogodila poplava. Voda u kući pogodovala je da se namnože komarci. Ugriz jednog od njih bio je skoro fatalan. Zaradio je opasni virus Chikungunya, preživio je, ali i dalje pati od bolova u zglobovima godinama kasnije.

Navode se i bizarni slučajevi poput onog iz Sibira 2016. godine kad je toplinski val otopio ledeni pokrov i otkrio desetljećima star leš jelena koji je uginuo od bedrenice. Bilo je dovoljno da neko dijete dodirne leš, zarazi se i da se smrtonosni antraks počne širiti među ljudima.

U svakom slučaju, zaključak autora ove studije je jasan. Ljudske patogene bolesti i putovi prijenosa pogoršani klimatskim opasnostima prejake su i prebrojne za sveobuhvatne društvene prilagodbe i naglašavaju hitnu potrebu rada na izvoru problema: smanjenju emisija stakleničkih plinova.