iStock
povezane vijesti
Ptičja gripa, zarazna bolest koju uzrokuje virus A, predstavlja sve veću prijetnju globalnom zdravlju.
Posebno zabrinjava podtip H5N1, koji je u posljednjih nekoliko godina izazvao brojne epidemije među životinjama diljem svijeta. Iako su infekcije kod ljudi rijetke, smrtnost među zaraženima doseže čak 50 %, što je dvadeset puta više od smrtnosti pandemije gripe iz 1918. godine.
Virus H5N1 pokazuje obrazac postupne evolucije koji mu omogućava prelazak s životinja na ljude. Ovaj proces poznat je kao “spillover”, kada patogen razvija sposobnost da zarazi novu vrstu. Trenutno se virus nalazi u fazi “virusnog čavrljanja” – sporadičnih slučajeva zaraze ljudi, uglavnom radnika u kontaktu sa zaraženom peradi ili stokom. Iako zasad ne postoji dokaz o efikasnom prijenosu između ljudi, znanstvenici upozoravaju da bi daljnje mutacije mogle dovesti do pandemije.
H5N1 je već zarazio preko 450 različitih životinjskih vrsta, što povećava rizik od stvaranja novih varijanti koje bi mogle lakše inficirati ljude. Nedavno istraživanje pokazalo je da je virus samo jednu mutaciju udaljen od sposobnosti učinkovitijeg prijenosa među ljudima.
Znanstvenici pozivaju na suradnju između država i organizacija kako bi se unaprijedila dijagnostika, praćenje i kontrola virusa. Ulaganje u istraživanje, razvoj cjepiva i antivirusa ključno je za sprječavanje najgoreg scenarija – pandemije ptičje gripe koja bi mogla imati razorne posljedice za čovječanstvo.
