Foto: iStock
Na Arktiku je u veljači leda bilo manje za 8 posto od prosjeka, a na Antartici čak 26 posto manje od prosjeka
povezane vijesti
Prema novim podacima Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) pri Europskoj komisiji, veljača 2025. treća je najtoplija u povijesti s temperaturom 1,59 stupnjeva Celzija višom od globalne u predindustrijsko doba.
To već dugo nije iznimka, od posljednjih 20 mjeseci, u njih 19 bilježena je prosječna globalna temperatura viša za 1,5 stupanj Celzija od predindustrijske. A kao što znamo, zadržavanje temperature ispod 1,5 °C Pariškim klimatskim sporazumom određeno je kao cilj odnosno određena garancija da planet ne uđe u spiralu globalnog zatopljenja s nepredvidivim posljedicama.
Nažalost, lošim klimatskim vijestima za veljaču tu nije kraj. Naime, područje pod ledenom kapom na moru oko sjevernog i južnog pola kombinirano nikad nije bilo manje negoli ove veljače.
Na Arktiku je u veljači leda bilo manje za 8 posto od prosjeka, a na Antartici čak 26 posto manje od prosjeka.
Iako bi se prošlomjesečni rekord mogao djelomično opisati meteorološkom anomalijom kad je u jednom trenutku temperatura na Sjevernom polu poskočila čak 20 °C više od prosjeka i prešla prag kad se led počinje topiti, znanstvenici smatraju da je najmanja površina na polovima pod ledom tim ekstremom samo naglašena, led se smanjuje zbog dugoročnog procesa globalnog zagrijavanja.
Manjak ledenih površina zabrinjavajuća je pojava u svijetu koji se bori sa obuzdavanjem rasta globalne temperature. Nije toliko stvar u tome što led sam po sebi drži oceane hladnima, stvar je prije svega u tome da zaleđene morske površine odbijaju sunčevu svjetlost nazad, dok tamne vodene površine apsorbiraju energiju Sunca i ubrzavaju zagrijavanje planeta.
