Dosad najveća studija

Ultraprerađena hrana najveći je ubojica modernog čovjeka. Na popisu 124 namirnice, a najopasnija su – dijetalna pića

T.I.

Ilustracija iStock

Ilustracija iStock

Studija procjenjuje da gotovo 60 posto dnevnih kalorija prosječnog čovjeka dolazi iz ultraprerađene hrane



Kontinuirano konzumiranje ultraprerađene hrane može skratiti očekivani životni vijek i za više od 10 posto, dokazuju rezultati studije koja je trajala gotovo tri desetljeća, a obuhvatila je preko 500.000 ljudi.


Na popisu se nalaze 124 sporne namirnice, a na samom vrhu su pretjerano prerađena pića. Glavna autorica studije Erikka Loftfield, istraživačica na Nacionalnom institutu za rak u Bethesdi, za CNN je pojasnila kako su na prvom mjestu dijetalna bezalkoholna pića, a potom slatka bezalkoholna pića. Dalje slijede rafinirane žitarice poput ultraprocesiranog kruha i pekarskih proizvoda.


Aditivi i emulgatori


Novi sustav klasifikacije razvrstava hranu na skali od minimalno prerađenih cjelovitih namirnica poput voća i povrća, preko prerađene hrane – delikatesnog mesa i kobasica, sve do utraprocesirane hrane. Ona sadrži aditive čija je funkcija učiniti konačni proizvod ukusnijim ili privlačnijim – od konzervansa za otpornost na plijesan i bakterije, do emulgatora, umjetnih bojila, sredstava protiv pjenjenja i za povećanje volumena. Tu su naravno i dodatni šećeri, soli i masti za pojačavanje okusa.




Studija je pokazala kako je promatrana skupina koja je konzumirala najviše ultraprerađene hrane imala daleko veću vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa. No za razliku od mnogih drugih studija, ova nije otkrila porast smrtnosti uzrokovane rakom.


Neke ultraprerađene namirnice nosile su veći rizik od drugih, rekla je Loftfield.


Opasni zaslađivači


“Visoko prerađeno meso i bezalkoholna pića bile su namirnice koje su najviše povezane s rizikom smrtnosti”, pojasnila je.


Dijetalna pića opasna su zato jer sadrže umjetne zaslađivače kao što su aspartam, acesulfam kalij i stevija te dodatne aditive kojih nema u cjelovitim namirnicama. Povezuje ih se s kardiovaskularnim bolestima, pojavom demencije i dijabetesa tipa 2, moždanog udara i metaboličkog sindroma.


Američke prehrambene smjernice već preporučuju ograničavanje pića zaslađenih šećerom. Studija iz ožujka 2019. pokazala je da su žene koje su pile više od dvije čaše slatkih napitaka dnevno imale 63 posto veći rizik od prerane smrti u usporedbi sa ženama koje su ih pile manje od jednom mjesečno. Muškarci koji su učinili isto bili su u 29 posto većem riziku.


Ne preporučuju se ni mesne prerađevine poput slanine, hrenovki, kobasica, šunke i usoljene govedine. Njih studije povezuju s rakom crijeva i želuca, srčanim bolestima i dijabetesom.


Proizvodnja ultraprerađene hrane eksplodirala je od sredine devedesetih godina. Studija procjenjuje da gotovo 60 posto dnevnih kalorija prosječnog Amerikanca dolazi iz ultraprerađene hrane. Na nju, nažalost, otpada i 70 posto namirnica u većini trgovini.