Postoji niz čimbenika, od genetskih do okolišnih koje utječu na dužinu ljudskog života. U uzročno posljedičnoj vezi jedan od tih čimbenika je i razina obrazovanja, dakako po principu, što više obrazovanje, duži je očekivani životni vijek.

Obrazovaniji ljudi u prosjeku uživaju bolji standard i sve što on nosi, u većini slučajeva su i svjesniji potrebe za zdravom prehranom i ostalim životnim navikama, to se zna odavna, no novost koju otkriva novo istraživanje Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Washingtonu, je da se razlika u životnom vijeku najobrazovanijih i najneobrazovanijih u zadnjih dvadeset godina dodatno povećala.

Na početku ovog stoljeća razlika u očekivanom životnom vijeku između dvije opozitne skupine po obrazovanju je bila osam godina u korist obrazovanijih. Analiza objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet pokazuje da je 20 godina kasnije ta razlika narasla na 11. Dok je u tom razdoblju očekivana dužina života za osobe s fakultetskom diplomom dosegla 84,2 godine, oni koji nisu završili srednju školu žive u prosjeku 73,5 godina, isto kao i prije 20 godina.

Oni koji imaju srednju školu mogu očekivati da će doživjeti 77,3 godina, što je za tek za 0,3 godine više negoli 2000. godine. Oni koji su pohađali fakultet a nisu diplomirali, ili oni koji imaju diplomu veleučilišta su bliže onima visokoobrazovanim, oni u prosjeku žive 82,1 godinu, što je porast od 0,7 posto u odnosu na 20 godina prije.

Ova analiza tiče se, dakako SAD-a, provedena je na nacionalnoj razini i obuhvatila je preko tri tisuće okruga u svim saveznim državama. Između ostalog, ukazuje na velike socijalne razlike unutar američkog društva što je vidljivo kad se gore iznesene brojke stave u korelaciju s ostatkom svijeta. Kada bi se gledao samo najobrazovaniji dio američkog društva, očekivani životni vijek od 84,2 godine, to bi SAD postavilo u sam svjetski vrh, na 4. mjesto. Kad bi se pak gledalo po očekivanom životnom vijeku najneobrazovanijih, SAD bi se kretao prema dnu i u zadnjoj promatranoj godini (2019.) zauzimao tek 137. mjesto, u društvu zemalja koje smo  znali nazivati Treći svijet. Inače, prema podacima UN-a iz 2023., na globalnoj ljestvici najdužeg očekivanog životnog vijeka guraju se dalekoistočne zemlje Hong Kong, Japan i Južna Koreja. Da i društveno uređenje može imatzi upliva u toj statistici, sugerira i činjenica da je kod susjeda demokratske i kapitalističke Južne Koreje, komunističkoj Sjevernoj Koreji očekivani životni vijek gotovo 8 godina kraći, što ih smješta na tek 114. mjesto.