Economics of Digital Transformation (EDT) Digitomics – naziv je znanstvene konferencije koja je počela u Opatiji, u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Rijeci, a koja je okupila brojne međunarodne i domaće znanstvenike, stručnjake i poduzetnike.

Na konferenciji se, tijekom tri dana, raspravlja o transformaciji koju u ekonomiji izaziva digitalizacija, s naglaskom na umjetnu inteligenciju i produktivnost te izazove i prilike koje iz toga proizlaze za ekonomiju i društvo.

Konferenciju je otvorio dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Saša Drezgić, istaknuvši da je ovo već sedma ovakva konferencija koja se dakle održava svake godine, s temama vezanim uz umjetnu inteligenciju i produktivnost.

– Kroz tri dana proučavat ćemo na koji način je nagli razvoj umjetne inteligencije utjecao na ekonomske sustave i je li se to već pokazalo na određenim pokazateljima produktivnosti.

Doveli smo najuglednije svjetske znanstvenike u tom području, a na konferenciji sudjeluju i domaći poduzetnici i stručnjaci koji će imati priliku upoznati se s najnovijim znanjima i istraživanjima na ovu temu. Digitalna transformacija nije naravno nešto novo.

Upravo je shvaćanje da digitalne tehnologije i njihov nagli razvoj mijenjaju svijet razlog što smo još prije sedam godina organizirali i pokrenuli sve ovo.

Već sada vidimo promjene na tržištu rada, a u budućnosti će biti još intenzivnije. Jako je važno da analiziramo sve moguće posljedice koje nisu samo ekonomske i fiskalne prirode već i socijalne, pa i psihološke prirode, dakle cijeli taj spektar je ustvari transdisciplinaran.

U tom smislu u radu naših konferencija sudjeluju različite struke, ne samo ekonomisti već i pravnici, inženjeri, filozofi, opisao je Drezgić.

Na pitanje kako digitalna transformacija može pomoći boljem životu u gradovima, te što pokazuju recentna istraživanja na tu temu, Drezgić je rekao da je opet riječ o tome na koji način upotrebljavamo tehnologiju u gradovima.

Roboti konobari

– Gradovi su nositelji, ne samo urbanog razvoja već i nacionalnog, i sve ono najvažnije odigrava se u gradovima. pa i ova transformacija o kojoj govorimo.

Sve ovo što se događa u kontekstu umjetne inteligencije i velikih podataka koji su nam na raspolaganju pokazuje na koji se način sve to može upotrebljavati da se bolje upravlja gradovima, i tu su kolege s MIT-a, Harwarda i drugih važnih sveučilišta koji će nam pokazati što rade i koja su najnovija istraživanja. Ona nisu samo znanstvena već i praktična.

Pokazuju primjerice kako se preko realnih podataka promet u gradovima može smanjiti za 50 posto, kako se može upravljati potencijalnim pandemijama virusa, razinom zagađenja itd. Ta rješenja u brzom roku sa znanstvene razine prelaze u praktičnu, tumači Drezgić.

S jedne strane nedostaje radnika, a s druge bi umjetna inteligencija mogla izazvati nestanak nekih poslova, te kako se svemu tome prilagoditi, pitali smo Drezgića, koji ističe da će prilagodba biti teška, ali da je važno usmjeriti ulaganja u sektore koji donose visoke dodane vrijednosti.

– Prema našem mišljenju umjetna inteligencija neće ljude istisnuti iz tih sektora nego će povećati produktivnost. Potrebno je dakle zadržati broj zaposlenih, ali preko sustava umjetne inteligencije, dakle upotrijebiti sve te alate, povećati produktivnosti i povećati dodanu vrijednost ekonomije.

Što se tiče ovih tradicionalnih sektora, oni će ostati kakvi jesu, ali očekujemo da će i tu u konačnici doći do primjene umjetne inteligencije.

Neki od naših partnera primjerice rade na fuziji čovjeka i mehanike. Može se znači očekivati i taj prodor, jer sad imamo softver, a u jednom trenutku će se povezati i hardver, pa možda u šali mogu reći: roboti će biti konobari, a možda kroz par godina to bude i istina, zaključio je Drezgić.

Skup su pozdravili riječki gradonačelnik Marko Filipović, zamjenica opatijskoj gradonačelnika Kristina Đukić te ravnatelj regionalne razvojne agencije PGŽ-a Vedran Kružić.

Filipović je istaknuo da mu je drago da riječki Ekonomski fakultet organizira ovakve konferencije i stavlja ove teme na dnevni red.

Bolji život

– Ovdje se raspravlja na akademskom nivou, ali vidim da su prisutni i predstavnici lokalnih samouprava i nacionalne vlasti te ljudi iz biznisa koji operacionaliziraju sve o čemu se ovdje govori.

Mislim da je Rijeka dokazala da je jedan od najpametnijih gradova u Hrvatskoj te se trudimo da digitalizacija bude dio naših politika.

Digitalizacija i IT su definitivno ono što potičemo, i kroz naše subvencije poduzetnicima, gdje nastojimo da i oni prihvate europske politike, ali isto tako i u svakodnevnom su životu nebrojeni primjeri za to, od objedinjene naplate troškova stranovanja, sustava koje koriste naša komunalna poduzeća, do sustava koje koristi gradska uprava kod izdavanja građevinskih dozvola i slično.

Spomenuo bih RCC, zajednički portal dijeljenih usluga, koji itekako olakšava građanima neke radnje i gdje možete kupiti npr. kartu za autobus, platiti parkiranje ili račune koje imate vezano uz usluge koje pružaju naša javna poduzeća, do ostalih kulturnih institucija i drugih, istaknuo je Filipović.

Filipović: Kad se sve izgradi, grad će biti još pametniji

Riječkog gradonačelnika smo pitali kako to ide jedno s drugim da se s jedne strane govori o visokodigitaliziranom i pametnom okružju, a s druge je cijeli grad raskopan.

– Mislim da nas je digitalizacija u određenoj mjeri i udaljila jedne od drugih, i da smo povezaniji možda s našim prijateljima i rođacima u Americi ili Australiji, nego sa susjedima.

Možda tu treba tražiti odgovore koje tehnologija možda i ne može dati, a u smislu toga sva ova ulaganja u infrastrukturu, kada budu završena, bit će na korist onih generacija koje dolaze nakon nas jer to su dugoročni projekti.

I onda se jedno vrijeme neće morati toliko kopati po gradu, kaže Filipović.