Međunarodni znanstveni tim predvođen prof. dr. Igorom Štagljarom, profesorom i direktorom na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu te članom Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, ostvario je značajan napredak u istraživanju raka.

Njihovo istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Nature Biotechnology, otkriva kako kvantna računala u suradnji s umjetnom inteligencijom mogu ubrzati razvoj “pametnih lijekova” za liječenje raka.

Inovativne metode

U suradnji s laboratorijem Alána Aspuru-Guzika sa Sveučilišta u Torontu te biotehnološkom tvrtkom Insilico Medicine pod vodstvom Alexa Zhavoronkova, tim je razvio inovativne metode koje omogućuju identifikaciju potencijalnih prototipova lijekova za liječenje raka.

Ključnu ulogu u ovom procesu imala je kombinacija kvantnog računalstva, umjetne inteligencije i tehnologija razvijenih u laboratoriju profesora Štagljara.

Ovaj inovativni pristup cilja na tzv. KRAS mutacije, povezane s agresivnim oblicima raka. Osim što su povezane s agresivnijim oblicima bolesti, one su posebno izazovne za razvoj lijekova jer je KRAS gen koji kodira ove mutacije dugo bio smatran ‘nedostupnim’ za tradicionalne metode otkrivanja lijekova.

Hibridni model koji kombinira računalne metode i laboratorijsko istraživanje mogao bi značajno skratiti vrijeme potrebno za identifikaciju obećavajućih prototipova lijekova, čime se omogućuje brži prijelaz u pretklinička ispitivanja.

Nije samo korak naprijed

Ovo otkriće nije samo korak naprijed u liječenju raka već i temelj za buduća istraživanja s ciljem razvoja novih terapija i lijekova.

Nova tehnologija iz temelja bi mogla promijeniti farmaceutsku industriju i postupak otkrivanja lijekova, jer tradicionalno otkrivanje lijekova zahtijeva testiranje tisuća kemijskih spojeva, što je proces koji može trajati godinama.

Kvantna računala revolucioniraju taj proces i omogućuju puno bržu obradu podataka, kao i istraživanje molekularnih struktura koje bi inače bile nedostupne.

Objavljen model ubrzava dizajn i probir molekula lijekova, značajno povećava učinkovitost i preciznost. Istraživački tim je već otkrio potencijalne prototipove lijekova za rak, a novi pristup mogao bi skratiti vremenski okvir pretkliničkih istraživanja s pet do šest godina na samo nekoliko mjeseci.

Suradnja hrvatskih znanstvenica

Kvantna računala i umjetna inteligencija radikalno mijenjaju ne samo proces razvoja lijekova nego i razumijevanje liječenja bolesti.

Riječ je o tehnologijama koje omogućuju ranu detekciju tumora, prepoznavanje biomarkera za dijagnostiku te otkrivanje novih terapijskih ciljeva, a jedan od najvažnijih potencijala je personalizirana terapija.

Pored toga što je dugogodišnji član Međunarodnog savjeta Sveučilište u Rijeci prof. dr. Štagljar je prošlu jesen bio i jedan od hrvatskih znanstvenika iz inozemstva koji je zajedno s riječkim sveučilištem organizirao prvi simpozij CROSCIENCE, s ciljem afirmacije suradnje akademske zajednice u Hrvatskoj i dijaspori.

Upravo su na objavljenom radu u Nature Biotechnology sudjelovale i dvije hrvatske znanstvenice, Lela Bitar i Dora Čerina.