Iluzorni učinak

Svi su čuli za placebo efekt, ali malo tko zna što je “nocebo” efekt. Znanstvenici ga intenzivno proučavaju

Šarlota Brnčić

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Kada poznajemo nuspojave lijeka, vjerojatnije je da ćemo ih stvarno početi doživljavati

Često smo slušali o placebo efektu, odnosno osjećaju poboljšanja nekih simptoma ili bolnih stanja zahvaljujući pukoj iluziji da smo uzeli lijek ili djelatnu tvar.


U praksi, dobijemo tvar za koju mislimo da je droga i počnemo se osjećati bolje, čak i bez da smo uzeli bilo što što bi moglo povoljno djelovati na naše zdravstveno stanje.


Placebo efekt otkriven je tijekom Drugog svjetskog rata kada su američki liječnici na fronti, koji su ostali bez morfija, počeli ranjenim vojnicima davati vodu i sol, što ih je natjeralo da povjeruju da je riječ o snažnom lijeku protiv bolova.


Na njihovo veliko iznenađenje, vojnici koji su uzeli fiziološku otopinu bez aktivnog sastojka ipak su se osjećali bolje, samo zbog iluzije da su popili morfij.


No, ovaj “iluzorni” učinak na naš mozak djeluje i obrnuto, a nakon davanja cjepiva protiv Covida, znanstvena literatura je detaljno istražila to pitanje uz posebna istraživanja.


Ako placebo efekt čini da osjećamo poboljšanje simptoma bez uzimanja lijekova, takozvani nocebo efekt djeluje suprotno.


Ljudi koji znaju nuspojave određenog lijeka, samo zbog iluzije da su ga uzeli, zapravo počinju doživljavati te učinke na više ili manje ozbiljan način.


Nocebo efekt otkriven je šezdesetih godina prošlog stoljeća, no tek nakon masovne primjene cjepiva protiv Covid-19 postao je predmet dubinskih studija.


Tijekom kliničkih ispitivanja ovih cjepiva, istraživači su određenim skupinama pacijenata ubrizgali placebo cjepiva (tj. bez aktivnih sastojaka i, posljedično, nuspojava).


Unatoč neškodljivosti ubrizgane otopine, pacijenti su počeli osjećati iste nuspojave kao i pacijenti liječeni aktivnim cjepivom – jednostavno zato što su bili obaviješteni o mogućim nuspojavama.