Teorija da su životinje svjesna bića na isti način kao ljudi koju je zastupao otac evolucije Charles Darwin godinama je bila smatrana znanstvenim krivovjerjem. Danas joj se, pak, priklanja sve više znanstvenika. Primjerice, dokazano je da pčele mogu brojati, prepoznavati ljudska lica i naučiti koristiti neke jednostavne alate.

Na velikim studijama o inteligenciji pčela radio je profesor Lars Chittka s londonskog sveučilišta Queen Mary.

“Ako su pčele toliko inteligentne, možda mogu misliti i osjećati nešto što je gradivni blok svijesti”, kaže Chittka, čiji su eksperimenti pokazali da bi pčele nakon traumatičnog incidenta mijenjale svoje ponašanje. Dokazao je i da se mogu igrati kotrljajući male drvene loptice.

“S obzirom na sve dokaze, vrlo je vjerojatno da pčele imaju svijest”, zaključio je.

BBC piše kako postoje i drugi dokazi koji označavaju prekretnicu o dosadašnjem razmišljanju znanstvenika o životinjskoj svijesti. To se ne odnosi samo na dosad poznata saznanja o majmunima i dupinima za koje se znalo da su na naprednijem stupnju razvoja od ostalih životinja. Novi dokazi odnose se na jednostavnija bića poput zmija, hobotnica, rakova, pčela, pa možda čak i vinske mušice.

Drugi znanstvenici su ipak skeptični poput upotrebe riječi svijest u kontekstu životinja.

“Ako pogledamo različita ponašanja, na primjer koje se vrste mogu prepoznati u zrcalu, koliko ih može planirati unaprijed ili se sjećati stvari koje su se dogodile u prošlosti, možemo testirati ta pitanja eksperimentiranjem i promatranjem i izvući točnije zaključke. A ako ćemo svijest definirati kao zbroj mjerljivih ponašanja, onda se za životinje koje su uspjele u tim određenim zadacima može reći da imaju nešto što mi odaberemo nazivati sviješću”, navodi dr. Monique Udeel sa sveučilišta Oregon State.

Ranije ove godine čak je 286 znanstvenika stavilo svoj potpis na takozvanu Njujoršku deklaraciju o svijesti životinja, u kojoj stoji da je neodgovorno ignorirati mogućnost životinjske svijesti.

Britanski znanstvenik Chris Magee ističe da se za životinje već pretpostavlja da su pri svijesti kada se radi o tome hoće li se na njima provoditi pokus.

“Postoji dovoljno dokaza za to. Mnogo toga još ne znamo sa sigurnošću, primjerice kako svoja iskustva proživljavaju rakovi, jastozi ili škampi. Jesu li svjesni točke u kojoj umiru? A to je važno jer moramo postaviti pravila za njihovu zaštitu bilo u laboratoriju ili u divljini”, rekao je.

Tim profesora Bircha je prije četiri godine, međutim, recenzirao preko tri stotine znanstvenih studija o desetonošcima i glavonošcima, uključujući hobotnice, lignje i sipe. Ocijenili su da postoje jaki dokazi da su ta bića bila osjećajna i da mogu iskusiti emocije boli, zadovoljstva, žeđi, gladi, topline, radosti, ugode i uzbuđenja.

“Znanost u nastajanju trebala bi potaknuti društvo da malo ozbiljnije shvati ova pitanja”, zaključio je.