iStock
povezane vijesti
Ekspedicija koja je istražila dno Velike plave rupe u Belizeu otkrila je zabrinjavajuće podatke o povećanju učestalosti tropskih ciklona tijekom posljednjih 5.700 godina. Trend će se, utvrdili su znanstvenici, u narednim godinama dodatno pogoršati zbog klimatskih promjena.
Velika plava rupa, popularno ronilačko odredište koje je proslavio oceanograf Jacques Cousteau prije više od pola stoljeća, djeluje kao prirodni arhiv ekstremnih vremenskih pojava. Zahvaljujući stabilnim uvjetima – bez kisika na dnu i slojevitim vodenim zonama – sedimenti se tamo nesmetano talože na način sličan godovima na drveću.
Tim znanstvenika s Goetheoeva sveučilišta u Frankfurtu analizirao je 30-metarski uzorak sedimenta, identificiravši 694 sloja povezana s tropskim ciklonima.
Istraživanje pokazuje da se učestalost ciklona postupno povećavala zbog orbitalnih promjena Zemlje. Međutim, najnoviji podaci upozoravaju na dramatično ubrzanje: u posljednjih 20 godina zabilježeno je devet olujnih događaja, što nadmašuje prirodnu varijabilnost.
“U ovom stoljeću očekujemo do 45 tropskih oluja i uragana u ovom području, što je bez presedana u posljednjih nekoliko tisuća godina,” ističe biosedimentolog Eberhard Gischler, koji to povezuje s industrijskim zagrijavanjem.
Velika plava rupa nastala je urušavanjem stropa vapnenačke špilje tijekom posljednjeg ledenog doba. Danas je dom brojnim morskim vrstama koje nalaze utočište u njezinim zaštićenim vodama.
