Foto: iStock
Ovih dana zdravstveno-znanstveno glasilo The British Medical Journal objavilo je rezultate istraživanja po kojima obećavajuću efikasnost u tretiranju depresije imaju takozvane lude ili čarobne gljive
povezane vijesti
Prema procjenama stručnjaka čak 300 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od depresije, bolesti modernog doba koja pogađa ljude svih dobnih kategorija iz svih društvenih slojeva. Kroz desetljeća broj oboljelih rastao je rapidno, prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija predvidjela je da će 2020. godine depresija biti najrasprostranjenija bolest nakon kardiovaskularnih bolesti. To se u međuvremenu, po dostupnim statistikama i dogodilo.
Uzrok treba tražiti u složenoj kombinaciji genetike i okoline koja možebitno utječe na kemijsku neravnoteže neurotransmitera u mozgu odgovornih za raspoloženje. Panaceja za depresivna i anksiozna stanja ne postoji, ali farmakologija je odmakla daleko u pronalaženju lijekova-antidepresiva koji ublažavaju ili otklanjaju simptome depresije i anksioznih poremećaja.
Znanost traži i nove načine kako da stane na kraj ovoj sve raširenijoj bolesti, koja – paradoksalno – drastičnije i raširenije pogađa razvijena, bogata, slobodna, da ne kažemo dekadentna društva. I ponekad ih nalazi i na neobičnim „mjestima“.
Tako je ovih dana zdravstveno-znanstveno glasilo The British Medical Journal objavilo rezultate istraživanja po kojima obećavajuću efikasnost u tretiranju depresije imaju takozvane lude ili čarobne gljive – ovisno kako i tko gleda, u kolokvijalnom smislu notorne po tome što ih ljudi skloni drogiranju koriste za „proširivanje“ stanja svijesti, odnosno otvaranja „vrata percepcije“ kako bi halucinogena stanja opisao znameniti pisac Aldous Huxley. I dok je za Huxleyev „trip“ bio zaslužan meskalin iz pejotl kaktusa, magične gljive sadrže moćnu tvar psilocibin koja u određenim dozama dovodi do sličnih halucinogenih stanja poput meskalina i LSD-a.
Istraživanje dvoje britanskih znanstvenika, Athine-Marine Metaxa sa Sveučilišta Oxford i Mikea Clarkea iz Centra za javno zdravstvo u Belfastu sastojalo se u uspoređivanju baza podataka prijašnjih randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja su istraživala efikasnost psilocibina kao lijeka za simptome depresije u odnosu na placebo.
Uspoređujući sedam istraživanja koja su ispunjavala kriterije sa ukupno 436 sudionika i gledajući po Hedges’ g mjeri efekta (gdje je sve iznad 0,8 snažni efekt, odnosno znatno poboljšanje), došli do skoro senzacionalnih rezultata s magičnim gljivama, odnosno psilocibinom. Naime, prosječni Hedges’ g efekt poboljšanja iznosio je 1,64.
Dakako, kao i kod većine ovakvih istraživanja, rezultati se ne mogu uzeti zdravo za gotovo, jer uključena istraživanja nisu provedena u identičnim uvjetima, reprezentativnost uzorka ispitanika je upitna, problem je i u tome što su u kliničkim istraživanjima pacijenti primali psilocibin u idealnim uvjetima tihe prostorije uz opuštajuću glazbu i superviziju psihoterapeuta što je teško zamisliti u svakodnevnom sustavu zdravstvene njege. Na kraju, nije poznato koliko je ispitanika znalo da uzima aktivnu tvar iz magičnih gljiva ili placebo, pa je moguća i povećana subjektivnost rezultata.
No, unatoč znanstvenom oprezu, dosljednost u rezultatima je neosporna, pa spomenuti istraživači zaključuju da tretman psilocibinom ima obećavajući potencijal u smanjenju simptoma depresije nakon jedne ili dvije doze s malo nuspojava i bez trenutnih dokaza o izazivanju ovisnosti.