Koje su godine ljudskog vijeka najopasnije za razvoj psihičkih problema i bolesti? Po pažnji koja se tom problemu pruža, uvijek bi rekli da su najugroženiji adolescenti i ljudi u jeseni života. No ako je suditi po opsežnom istraživanju Istituta za obrazovanje pri University College u Londonu (UCL), srednje godine su te kad se najviše ljudi suočava s psihičkim problemima.

U istraživanju objavljenom u stručnoj publikaciji Psychological Medicine ciljana skupina podijeljena je na tri godišta različitih generacija, onih rođenih 1946., 1958., i 1970.

Među onima rođenim 1958. i 1970. psihički poremećaji padaju od ranih 20-ih do ranih 30-ih godina, a onda u sve tri promatrane skupine rastu, da bi postotak došao do vrhunca u srednjim godinama, između 46. i 53. godine.

Oni rođeni 1970., pripadnici generacije X, u prosjeku su pogođeniji psihičkim poremećajima negoli dvije generacije baby boomera.  U 26. godini 16% je prijavilo psihološki poremećaj, a onda je ta stopa pala na 14% u 30. godini. Rasprostranjenost mentalnih bolesti porasla je na 16% u 34. godini, zatim na 19% u 42. godini, da bi u 46. godini dosegla 20%.

Za one koji su rođeni 1958. godine, njih 10% u dobi od 23 godine je imalo psihičkih problema, s 33 tek 8%, da bi postotak narastao na 13% u dobi od 42 godine i dosegao vrhunac od 15% u dobi od 50 godina. Za one rođene u 1946., stopa psiholoških nevolja se neprestano povećavala tijekom odrasle dobi, s niskih 6 posto u 36. godini, na 12 u 43. i najvećih 19 posto u 53. godini. Za ovo godište promatrano je i razdoblje u dubljoj starosti i utvrđeno da je s 69 godina starosti postotak onih koji su osjetili psihičke poremećaje pao na 15 posto.

Engleski istraživači posebno su gledali učestalost i po spolu i u sve tri generacije mnogo veći broj žena je osjetilo psihičke poteškoće nego muškaraca. Najveća razlika zamijećena je kod generacije rođene 1946. gdje je tek 14 posto muškaraca imalo problema, i čak 24 posto žena. Dakako, treba imati na umu i psihološki moment, odnosno činjenicu da su muškarci manje skloni govoriti o svojim problemima mentalnog zdravlja, a i da možda drugačije shvaćaju što psihološki poremećaj uopće jest.

Podaci su sakupljani na uzorku od gotovo 30 tisuća ljudi u dugom razdoblju od četiri zadnja desetljeća.

“Srednje godine obično uključuju  napon nečije karijere, u tim godinama ljudi snose veću životnu odgovornost kao donositelji odluka, što je popraćeno smanjenim slobodnim vremenom i povišenim stresom zbog posla. Srednja dob je također često povezana s promjenama u obiteljskoj strukturi, što može biti povezano s mentalnim zdravljem, zbog odlaska djece od kuće i porasta stope razvoda. Kako se ljudi približavaju 50-im godinama, veća je vjerojatnost da će biti roditelji i istodobno brinuti o ostarjelim roditeljima“ – pojasnio je rezultate istraživanja za Medical Xpress koautor George Ploubidis, profesor iz Centra za longitudinalne studije na UCL-u.

Zbog čega je psihičkim problemima jače pogođena generacija X? Prema autorima studije baby boom generacija (rođena između 1946. i 1964.) je prošla bolje u životu jer su u svoje doba imali sigurnije poslove i lakše dolazili do krova nad glavom.

Generacija X je na tržište rada ušla krajem 1980-ih i početkom 1990-ih tijekom razdoblja recesije i velike nezaposlenosti, a također je teže nego ranije generacije dolazila do prve nekretnine i te su okolnosti mogle trajno utjecati na mentalno zdravlje ove generacije tijekom cijele zrele dobi.