Ostaci najranijeg poznatog Homo sapiensa pronađeni su kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća u Etiopiji i znanstvenici otad pokušavaju precizno odrediti njegovu starost pomoću slojeva vulkanskog pepela pronađenih iznad i ispod sedimenata u kojima su pronađeni fosili.

Dosad se vjerovalo da su ostaci – nazvani Omo I po dolini gdje su pronađeni – nešto mlađi od 200 tisuća godina, no najnovija istraživanja međunarodnog tima znanstvenika predvođenih stručnjacima s Sveučilišta Cambridge, pokazala su da bi ostaci morali biti stariji od vulkanske erupcije iz tog doba koja se dogodila prije 230 tisuća godina.

U istraživanju objavljenom u časopisu Nature istaknuto je da se problem kod datiranja sastojao u tome što su fosili pronađeni ispod debelog sloja vulkanskog pepela koji nitko nije uspio datirati radiometrijskim tehnikama jer je pepeo previše fin.

Do novog rezultata došlo se nakon mukotrpnog četverogodišnjeg projekta da se točno vremenski poslože sve glavne vulkanske erupcije u Etiopskom rascjepu oko vremena pojave Homo sapiensa, razdoblja poznatog kao kasni srednji pleistocen.

Istraživači su proveli novu geokemijsku analizu kako bi povezali otisak debelog sloja vulkanskog pepela s mjesta u blizini nalazišta s erupcijom vulkana Shala, udaljenog više od 400 kilometara. Tim je potom datirao uzorke plavučca, laganog i poroznog vulkanskog stijenja na 230 tisuća godina. S obzirom da su fosili Omo I pronađeni dublje od ovog posebnog sloja pepela, moraju biti stariji od 230 000 godina.

U svakom slučaju, nova minimalna starost homo sapiensa je utvrđena, no to ne znači da je ovo definitivno postavljena granica. Pojava Homo sapiensa može se odrediti samo na osnovu fizičkih ostataka poput ovih iz doline Omo u Etiopiji. Možda se pronađu neki novi koji će granicu prisutnosti homo sapiensa gurnuti još dalje u prošlost. Znanstvenici smatraju da ako se nađu novi ostaci, to će se dogoditi u blizini ovih nalazišta jer su uvjereni da je istočna Afrika kolijevka ljudske vrste.