Foto: iStock
Ekstremno vrućem ljetu pripisuju se i katastrofalne poplave prošlo ljeto na sjeverozapadu Europe. Naime, izračunato je da na svaki stupanj povećanja prosječne temperature zraka zrak može apsorbirati 7 posto vlage više što pak dovodi do ekstremno obilnih i dugih kišnih razdoblja
povezane vijesti
Prema jučer objavljenom izvješću Copernicus Climate Change servisa Europske unije, prošlo ljeto bilo je najtoplije izmjereno u Europi s temperaturom višom za jedan puni stupanj Celzijusa od prosjeka u zadnjih 30 godina.
Zanimljivo, prošlo proljeće je pak bilo hladnije od prosjeka. U izvješću se navodi da je prošlo ljeto bilo obilježeno snažnim u dugotrajnim toplinskim valovima koji su donijeli temperaturne rekorde u mnogo zemalja s najvišom izmjerenom na Siciliji u kolovozu – čak 48,8 stupnjeva Celzijusa.
I dok stručnjaci ističu logičnu posljedicu velikih vrućina u učestalijim katastrofalnim požarima u Sibiru, Grčkoj i Turskoj, najtoplije ljeto donijelo je – prema mišljenju znanstvenika – i malo manje očekivane posljedice. Naime, ekstremno vrućem ljetu pripisuju se i katastrofalne poplave prošlo ljeto na sjeverozapadu Europe. Naime, izračunato je da na svaki stupanj povećanja prosječne temperature zraka zrak može apsorbirati 7 posto vlage više što pak dovodi do ekstremno obilnih i dugih kišnih razdoblja.
Povišene temperature zraka dovele su i do povećanog zagrijavanja mora. Temperature površine mora prošle su godine bile više nego u posljednjih 30 godina u istočnom Sredozemnom moru i dijelovima Baltičkog mora, gdje se temperatura tijekom ljetnih mjeseci povećala za više od 5 C iznad prosjeka.
U izvješću se ističe još jedan zabrinjavajući fenomen koji se povezuje s povećanjem prosječne temperature zraka. Prosječna godišnja brzina vjetra u zapadnom i srednjem dijelu Europe najniža je od 1979. godine što dovodi do novih problema. Sa slabijim vjetrovima smanjuje se potencijal proizvodnje obnovljive električne energije iz vjetra na koju se Europa sve više oslanja.
