Najmanje 4% novootkrivenih slučajeva raka jednjaka, usta, grkljana, raka debelog crijeva, rektuma, jetre i dojke u 2020. godini, može se pripisati pijenju alkohola. U apsolutnim brojkama to je 741.300 ljudi od kojih su muškarci činili tri četvrtine karcinoma povezanih s alkoholom. Od 172.600 slučajeva raka povezanih s alkoholom dijagnosticiranih u žena, velika većina, ili 98.300 slučajeva, bili su rak dojke.

Ovo su rezultati istraživanja međunarodnog tima znanstvenika objavljenom u časopisu The Lancet Oncology u kojem stoji da su 2020. godine najugroženija područja bila ona Dalekog istoka i srednje i istočne Europe. Najveća incidencija raka povezanog s pretjeranom konzumacijom alkohola primijećena je u Mongoliji, Kini, Moldaviji i Rumunjskoj kod muške populacije. Kod ženske, najviše zloćudnih bolesti povezanih s alkoholom pojavljuje se opet u Moldaviji i Rumunjskoj, Bjelorusiji i Rusiji, te Australiji, Novom Zelandu i zapadnoj Europi.

Hrvatska nije izrijekom spomenuta, ali po grafičkim kartama objavljenim uz istraživanje je vidljivo da smo negdje u europskoj sredini, odnosno nešto iznad svjetskog standarda incidencije od 4 posto kojeg „ruše“ islamske zemlje u Africi i Aziji jer se tamo iz vjerskih razloga i inače brani konzumacija alkohola. Pogled na kartu povezanosti raka i alkohola po zemljama otkriva i neke zanimljive podatke: očito je da je incidencija manja od prosjeka u zemljama koje se oduvijek smatraju sklonije pijenju kao što su skandinavske zemlje, Irska koja ima manju incidenciju raka povezanu s konzumacijom alkohola negoli susjedna Velika Britanija (ili Hrvatska). U istom smislu (mogućih predrasuda), zanimljivo je da po ovom pitanju bolje stoji Poljska negoli Mađarska ili Slovačka.

Ilustracija: The Lancet Oncology

Već smo odavno osviješteni da pušenje izaziva određene vrste zloćudnih bolesti, prije svega raka pluća, dočim je po pitanju alkohola ta osviještenost i dalje prilično niska, posebice zato što za razliku od pušenja, pijenje alkohola u niskim količinama ima i evidentirano blagotvorno djelovanje po pitanju zdravlja. No, istraživači kažu da kao i kod nikotina nema ništa misteriozno u kancerogenosti pretjerane konzumacije alkohola.  Etanol, oblik alkohola prisutan u pivu, vinu i žestokim pićima, razgrađuje se stvarajući poznati karcinogen nazvan acetaldehid, koji oštećuje DNA i ometa sposobnost stanica da poprave štetu i može voditi u razvoj zloćudnih bolesti.

Što se tiče razina sigurnog i riskantnog konzumiranja alkohola i ovdje su istraživači postavili neke granice. Umjereno pijenje je postavljeno na manje od 20 g na dan što odgovara do dva alkoholna pića na dan (dva mala piva, dvije čaše vina ili dvije čašice žestokog pića), riskantno pijenje (dva do šest alkoholnih pića na dan) i neumjereno pijenje sa šest i više pića dnevno.

U tom smislu, i ovo istraživanje dolazi do logičnih rezultata: što više ljudi piju alkohola, to je veći rizik od raka povezanog s alkoholom. Pijenje najmanje dva do šest pića i preko toga, predstavljalo je najveći rizik od razvoja raka. Prema studiji, čak i umjereno pijenje, dva ili manje pića dnevno, činilo je procijenjenih 14% od svih slučajeva raka povezanih s alkoholom.

Istraživači navode da državne politike i standard imaju dosta utjecaja na konzumaciju alkohola u pojedinim zemljama. Tako su primijetili da gospodarski rast Kine, Indije i Vijetnama sa sobom nosi i veću konzumaciju alkohola što pak dovodi do veće incidencije raka povezanog s konzumacijom alkohola, dok u nekim zemljama poput onih u sub-saharskoj Africi izostanak bilo kakve državne intervencije i prevencije (kad već nema vjerskih ograničenja po pitanju alkohola), vodi u povećanu potrošnju alkohola. Prema informacijama uključenih znanstvenika, samo 14 od 46 sub-saharskih zemalja ima državni program koja pokušava držati stvar pod kontrolom.

S druge pak strane spomenuti zabrinjavajući podaci iz Moldavije i Rumunjske posljedica su izostanka državne intervencije u posljednjih 20-ak godina. Na te zemlje sad istraživači gledaju malo optimističnije jer kažu da su novi porezi i trošarine alkohol učinile manje dostupnim pa ga se manje i troši, što u godinama pred nama može donijeti manje slučajeva zloćudnih bolesti povezanih s konzumacijom alkohola.

Ove crne brojke malo ipak ublažava pogled na iste ove statistike iz prošlih godina. Ovih 4 posto iz 2020. ipak je bitno manje nego 5,5% incidencije karcinoma povezanih s alkoholom među svim slučajevima zloćudnih bolesti u 2012., 4,8%  smrtnih slučajeva od karcinoma u 2016.  i 4,9% smrtnih slučajeva od karcinoma u 2019 godini. Ova bi razlika mogla biti posljedica smanjenja potrošnje alkohola u nekoliko svjetskih regija, poput južne, srednje i istočne Europe.