Nove studije sa američkih sveučilišta Columbia i Baltimore pokazale su kako se provođenje puno vremena u gledanju televizije u srednjim godinama može negativno odraziti na zdravlje mozga u starijoj dobi.

Sudionici koji su u istraživanju prijavili da gledaju umjerenu do veliku količinu TV-a u 40-ima, 50-ima i ranim 60-ima, doživjeli su veći kognitivni pad i imali manje količine sive tvari u mozgu u 70-im i 80-im godinama u usporedbi s ljudima koji su prijavili da gledaju vrlo malo TV-a u srednjim godinama. Siva tvar uključena je u mnoge funkcije mozga, uključujući kontrolu mišića, vida, sluha i odlučivanja, a veći volumen sive tvari povezan je s boljim kognitivnim vještinama.

Studije, koje će ovog tjedna biti predstavljene na jednoj od zdravstvenih konferencija u Americi, koristile su gledanje televizije kao zamjenu za vrijeme provedeno u sjedenju. Sjedilački način života već je ionako povezan s više zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od srčanih bolesti, raka, dijabetesa tipa 2 i rane smrti. Štoviše, sadašnja i prethodna istraživanja potvrdila su kako redovita preporučena tjelovježba od 30-ak minuta dnevno nije nužno dovoljna da nadoknadi vrijeme provedeno sjedeći.

Naime, izračuni kažu kako je svako jednosatno povećanje prosječnog dnevnog vremena gledanja TV-a povezano s 0,5% smanjenja volumena sive tvari. Radi se o vrlo sličnoj količini atrofije sive tvari koja se obično opaža tijekom jedne godine u srednjoj i kasnoj odrasloj dobi.

– Naša otkrića sugeriraju da bi količina gledanja televizije, odnosno vrsta sjedilačkog ponašanja, mogla biti povezana s padom kognitivnih sposobnosti i slikovnim markerima zdravlja mozga. Stoga bi smanjivanje sjedilačkog ponašanja, poput gledanja televizije, moglo biti važna meta promjene načina života kako bi se održalo optimalno zdravlje mozga – prenosi Live Science riječi Priyae Palte, docentica medicinskih znanosti i epidemiologije sa Sveučilišta Columbia.

Ipak, voditelj jedne od studija, Ryan Dougherty sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu je istaknuo kako u kontekstu kognitivnog zdravlja i zdravlja mozga nisu sva sjedilačka ponašanja jednaka. Dok nestimulativne aktivnosti poput gledanja televizije mogu biti povezane s većim rizikom od razvoja kognitivnih oštećenja, one poput čitanja ili društvenih igara smanjuju vjerojatnost od demencije.

Iako su istraživanja utvrdila povezanost između gledanja televizije i slabije moždane funkcije u starijoj dobi, ne mogu dokazati kako je povećano gledanje TV-a isključivi uzrok. Uzimali su se u obzir određeni čimbenici koji mogu utjecati na samo zdravlje mozga poput dobi ili prisutnosti određenih gena povezanih s rizikom oboljenja od Alzheimera, no o samoj količini vremena provedenog uz TV istraživači su se morali oslanjati na izvještaje samih sudionika, što možda nije pouzdano.

Svakako je za potvrđivanje nalaza potrebno više studija, no i bez njih je vrlo jasno kako vrijeme provedeno uz televizor nije najzdravija opcija.